Rezanje vodi u demografsku propast – male Å¡kole ugasit će se bez subvencija

(Novi list) Promjene koje se događaju u kriznim vremenima svode se na uštede, a ne vodi se računa o dugoročnim učincima takvih poteza,  upozoravaju demografi komentirajući najavljena rezanja u školstvu

Ako se školstvu zbog  manjka u državnom proračunu opet bude rezalo, na udaru će,  nagovijestio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, biti učenici kojima država plaća prijevoz do škole, i polaznici malih škola.

Iako je u tom resoru, konstatirao je  ministar Mornar, već ranije rezano više-manje sve što je moglo biti, prostora za uštede može se naći u nepopularnim mjerama kakve su gašenje malih škola i odustajanje od subvencioniranja učeničkog prijevoza.

Na obje stavke, po računici resornog ministra, moglo bi se uštedjeti najviše 330 milijuna kuna, jer  država na 75-postotnu subvenciju prijevoza učenika potroši oko 300 milijuna kuna, a reduciranje broja škola donijelo bi još najviše 30 milijuna kuna.

O koliko se škola koje bi mogle »ispasti« iz mreže škola radi, Mornar nije otkrio, no već se godinama govori o 324 škole s manje od deset učenika, te  70-tak malih i područnih škola s manje od pet učenika koje po tvrdnjama prosvjetnih vlasti bespotrebno opterećuju obrazovni sustav.  Mornarov je prethodnih Željko Jovanović tvrdio kako škole koje nemaju više od pet učenika nisu kvalitetno školstvo, a učenike koji ih polaze namjeravao školskim autobusima razvoziti do najbliže veće škole. Ideju koja užasava demografe nije proveo u djelo, a upravo bi ona mogla doći na stol u novom rebalansu državnog budžeta.

Demografi podsjećaju da škole u malim mjestima znače održanje života, te da njihovo gašenje nepovratno vodi odlasku sve malobrojnijeg stanovništva iz ruralnih krajeva. Takvu su praksu napredne europske države poput Danske odavno napustile, upozorio je nedavno demograf Anđelko Akrap.

Promjene koje se događaju u kriznim vremenima svode se na uštede, a ne vodi se računa o dugoročnim učincima takvih poteza, koji u ovom slučaju znače dodatni udar na demografsku smrt pojedinih dijelova Like, Slavonije, otoka, upozoravaju demografi koji se oštro protive ukidanju škola u malim mjestima. »Kad se ukidaju škole, zadnje školsko zvono znači pogreb tom mjestu«, upozorio je Akrap, pozivajući i državu i lokalne vlasti da osiguraju razvoj i zaštite svoje interese.

Po mišljenju Željka Stipića, predsjednika školskog sindikata »Preporod«, nova bi  rezanja u proračunu namijenjenom školstvu bila pogubna.

– Proračunu MZOS-a više se nema što uzeti. Stavke koje bi morale biti glavne  dovedene su do simbolične vrijednosti, pa tako primjerice stručno usavršavanje učitelja i nastavnika praktički više ne postoji – upozorava Stipić.

»U situaciji kad se država doslovce urušava, školstvo bi trebalo biti među posljednjima kojima se uzima. Problem je u tome što nijedna vlast, pa ni ova, nije imala hrabrosti uzeti tamo gdje očekuje značajne otpore, pa se uzima najslabijima«, konstatira Stipić. Kukavički je, tvrdi, što se ne dira u povlaštene mirovine, pa »profesor danas može raditi za 5.400 kuna, a onima koji primaju mirovine temeljem starih zasluga to je premalo«.

Učenički prijevoz socijalna je mjera, podsjeća Stipić, a i jedan je od elemenata važnih za dostupnost obrazovanja svima pod jednakim uvjetima. Zatvaranje malih škola za njega bi također bio potpuni politički promašaj aktualne vlasti.

– Ova je vlast propustila odrediti prioritete. Zato je i moguće da se zbog rebalansa proračuna ukidaju škole, a istodobno se ne dira u 150 općina koje i dalje služe za uhljebljenje stranačkih kadrova – optužuje Stipić.