(T-portal) Obrtničke škole najgore su po financijskoj pismenosti jer 80 posto njihovih učenika ne razumije niti osnovne pojmove o novcu, pokazuje svjetsko istraživanje PISA 2012.‘Rajčice se na tržnici mogu kupiti na kilograme ili u sanduku: 5,75 kune za kilogram i 50 kuna za sanduk s 10 kg. Sanduk rajčica isplativije je kupiti nego rajčice po kilogramu. Zašto?‘
Na to pitanje nije znalo odgovoriti 30 posto gimnazijalaca, skoro 60 posto učenika koji polaze umjetnički program, a najporazniji su rezultati učenika obrtničkih škola: preko 80 posto njih ne razumije niti osnovne pojmove o novcu, pokazuje istraživanje OECD-a PISA 2012. o financijskoj pismenosti u hrvatskim srednjim školama.
PISA (Programme for International Student Assessment) najveće međunarodno obrazovno istraživanje OECD-a ispituje financijsku pismenost u 18 zemalja sudionica među kojima i 1.145 hrvatskih učenika iz 163 srednje škole. U posljednjih šest godina, prema podacima Hrvatske obrtničke komore, nestalo je 22.000 obrta i oko 50.000 radnih mjesta.
Ako velika većina 15-godišnjaka ne razumije osnovne pojmove o novcu i najjednostavnije financijske transakcije, u hrvatski obrazovni sustav što prije treba uvesti financijsko obrazovanje učenika, ali i stručno usavršavanje nastavnika kako bi se osnovne i srednje škole mogli nositi sa sve više financijskih informacija koje ih okružuju, stoji u preporukama OECD-a.
sto se jos sve nece uvesti…
Kod nas se isplati kupiti rajčice po 5 samo onima koji će ih MZOS-u preprodati po 25. To zna 100% vrabaca na grani i 80% učenika obrtničkih škola. Još bolje to zna ostalih 20% koji MZOS-u preprodaju.
Pravo je pitanje zašto Hrvatska plaća skupu PISA. Na to pitanje odgovor znaju uhljebi koji figuriraj kao tzv. voditelji projekta za RH.
E da, treba nastavnike financijski obrazovati da bi znali riješiti takav zadatak.
A onda može i da me stručno usavrše i za tablicu množenja.
Hrvatski su profesori ekonomski virtuozi, kad uspijevaju preživjeti s primanjima kakova imaju!
Barataju li gospoda iz OECD – a podacima koliko MZOS izdvaja za stručno usavršavanje nastavnika?
Trebalo je stručno usavršavanje za HNOS, za zdravstveni odgoj, za građanski odgoj, za raznorazne umotvorine ministarstva, a sad od svih tih pompozno najavljivanih reformi nije ostalo ništa. Pita li se itko, MZOS, Agencija, OECD, koliko milijuna je tu bačeno u vjetar ( ovo je retoričko pitanje, dakako )!
Svaki puta je za te budalaštine netko stavio novac u džep! Zar još nije dosta?