Svi bježe od kemije, matematike i fizike!

(Slobodna Dalmacija) Problem sve manjeg broja nastavnika fizike, kemije, pa i matematike, u školama idućih bi se godina mogao produbiti: podaci o ljetnom upisu na Zagrebačkom sveučilištu pokazuju iznimno lošu popunjenost nastavničkih smjerova, osobito na integriranim preddiplomskim i diplomskim studijima fizike i kemije, fizike i tehnike, fizike i informatike te matematike i fizike na PMF-u.

Kako su izvijestili prof. dr. Aleksa Bjeliš, zagrebački rektor, te prof. dr. Blaženka Divjak, prorektorica za studente i studije, na PMF-u, koji prima 819 studenata na svim odsjecima, za jesenski su rok preostala 83 upisna mjesta, i to mahom na spomenutim nastavničkim studijima. Nevjerojatno zvuči da se na integrirani studij fizike i kemije (nastavnički smjer), za koji je odobreno 25 mjesta, nije upisao ni jedan brucoš! Isto toliko mjesta bilo je predviđeno i za integrirani nastavnički studij fizike i tehnike, na koji se upisalo četvero studenata, dok je na fizici i informatici, od 35 mjesta, nepopunjeno ostalo njih 19. Slično je i na integriranom studiju matematike i fizike gdje je, od 38 mjesta, za jesenski rok slobodno njih 22.
Stipendije i nagrade

– Na žalost, za tim kadrovima postoji potreba jer su kvalitetni nastavnici u području prirodoslovlja i matematike prijeko potrebni želimo li povećati interes za deficitarna zanimanja u tehničkim, biomedicinskim, biotehničkim i prirodoslovnim znanostima – upozorava prof. Divjak.

Iako Zagrebačko sveučilište osigurava stipendije u iznosu od tisuću kuna, te 1100 kuna za darovite studente, i to baš za nastavničke smjerove u informatici, matematici i prirodoslovlju, čini se da ni to nije dovoljan mamac. I dok su drugi smjerovi na PMF-u, “samostalna” preddiplomska matematika ili fizika, pa i nastavničkog smjera, “istraživačka” fizika, geografija, biologija, geologija, gotovo stopostotno popunjeni, prosvjetarski smjerovi daleko su od toga.

– To su zahtjevni studiji nakon kojih studenti imaju perspektivu zapošljavanja na potplaćenim i ne osobito cijenjenim zanimanjima. To je pitanje iznimno važno za gospodarski razvoj Hrvatske, na kojemu zajedno trebaju raditi ne samo resorno ministarstvo, nego i Vlada te fakulteti koji obrazuju nastavnike na ovim područjima – upozorava Divjak.
Potpora učiteljima

Rektor Bjeliš smatra da je manje zanimanje za te studije rezultat rada u osnovnim i srednjim školama.
– Moramo pružiti potporu učiteljima i nastavnicima. Tu je važna izgradnja cijelog sustava, počevši od uvjeta, statusa, društvenog ugleda, pa i plaće – poziva rektor Bjeliš.

A plaće, vjerojatno, jesu jedan od argumenata koji tjera mlade ljude iz škola. Matematičari, fizičari, kemičari, osobito oni s inženjerskih, odnosno istraživačkih smjerova, puno bolje plaćene poslove mogu naći izvan prosvjete, primjerice, u bankama ili velikim kompanijama. Dok je plaća nastavnika početnika u prosvjeti u Zagrebu samo 4400 kuna, a sa 17 godina staža dosegne 5300 kuna, onaj tko završi studij kemije na PMF-u može se, primjerice, zaposliti u prehrambenoj industriji na poslovima osiguranja kvalitete, uz prosječnu plaću od 7000 do 9000 kuna. Rukovoditelj osiguranja kvalitete, na primjer, može “dogurati”, ovisno o industriji u kojoj radi, do 12 ili 15 tisuća kuna.

MARIJANA CVRTILA