(Index.hr) VjerouÄitelji u hrvatskim Å¡kolama mogu napredovati Äak tri puta brže od ostalih nastavnika. Posljedica je to bizarnog dodatka Pravilniku o napredovanju uÄitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem Å¡kolstvu donesenog 20. prosinca 1999. godine.
Radi se o jednoj od zadnjih odluka nacionalistiÄke vlade HDZ-ovog osnivaÄa Franje TuÄ‘mana; tadaÅ¡nja ministrica prosvjete Nansi IvaniÅ¡ević ovaj dodatak pravilniku potpisala je deset dana nakon TuÄ‘manove smrti, odnosno dva tjedna prije izbora na kojima je vlast preuzela koalicije Ivice RaÄana.
Pravilnikom je tako propisano da vjerouÄitelji u Å¡kolama mogu steći zvanje mentora već s dvije godine radnog iskustva, dok im je za stjecanje zvanja savjetnika potrebno tri godine radnog iskustva. Ostali uÄitelji mogu postati mentori tek nakon Å¡est godina radnog iskustva, a savjetnici mogu postati tek nakon 11 godina rada!
Napredovanje donosi veću plaću
Glavna povlastica koju pozicija mentora, odnosno savjetnika u sustavu obrazovanja sa sobom povlaÄi je povećanje koeficijenta na plaću. Prema pravilniku o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, kojeg je u veljaÄi 2013. potpisao Zoran Milanović, “obiÄni” uÄitelji imaju koeficijent 1,280, dok se mentorima taj koeficijent povećava na 1,397, a savjetnicima na 1,552.
Reformom sustava koja je nedavno provedena pod palicom ministra Željka Jovanovića, zvanja mentora i savjetnika dodatno su dobila na težini – mentorima je koeficijent povećan za Å¡est, a savjetnicima za osam posto. Na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje tako stoji podatak da je mentorima i savjetnicima koji su promovirani 25. travnja ove godine plaća rasla za 13, odnosno za 20 posto. SavjetniÄka plaća, dakle, donosi poviÅ¡icu od barem tisuću kuna.
Äitelje ocjenjuje država, a vjerouÄitelje crkva
Osim radnog staža, postoje i drugi uvjeti koje uÄitelji (pa tako i vjerouÄitelji) moraju zadovoljiti kako bi napredovali u struci. Njihov rad mora biti ocijenjen kao vrlo uspjeÅ¡an ili izvrstan, moraju prikupiti odgovarajući broj bodova iz vannastavnog struÄnog rada, te moraju redovito ići na struÄno usavrÅ¡avanje. No, i tu postoji kvaka – vjerouÄitelji odgovaraju crkvi, a ne državi koja ih plaća.
Rad uÄitelja ocjenjuju ravnatelj Å¡kole uz suglasnost uÄiteljskog vijeća i Agencija za odgoj i obrazovanje. Rad vjerouÄitelja, pak, mogu ocjenjivati samo savjetnik Biskupijskog katehetskog ureda, odnosno struÄno-pedagoÅ¡ki savjetnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije. Drugim rijeÄima, ocjenu o tome koliko kvalitetno vjerouÄitelj radi s djecom daje katoliÄka crkva, koja i odreÄ‘uje koji će vjerouÄitelj biti zaposlen u kojoj Å¡koli. Od ravnatelja se traži tek da na ocjenu crkve da suglasnost.
Ista je stvar i sa struÄnim usavrÅ¡avanjem. StruÄno usavrÅ¡avanje uÄitelja i nastavnika vrednuje Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s ravnateljem. StruÄno usavrÅ¡avanje vjerouÄitelja vrednuje opet crkva, odnosno savjetnik Biskupijskog katehetskog ureda u suradnji sa savjetnikom Nacionalnog katehetskog ureda HBK. Ravnatelj Å¡kole u vrednovanju rada vjerouÄitelja prema propisima iz Pravilnika o napredovanju takoÄ‘er suraÄ‘uje, ali malo će se koji ravnatelj u praksi usuditi donijeti odluku kojom će kontrirati crkvi.
Zaštićeni, ali lijeni
Iako su vjerouÄitelji u hrvatskim Å¡kolama zaÅ¡tićeniji od liÄkih medvjeda, vrlo su lijeni Å¡to se tiÄe koriÅ¡tenja povlastica koje su im država i crkva osigurale. Prema podacima MZOS-a, u hrvatskim Å¡kolama radi 3001 vjerouÄitelja. Iz Agencije za odgoj obrazovanje doznali smo da zvanje mentora ima samo njih 86, dok je savjetnika meÄ‘u vjerouÄiteljima tek 28.
Od Agencije smo pokuÅ¡ali dobiti i odgovor na pitanje koliko vjerouÄitelja u srednjim i osnovnim Å¡kolama sjedi u fotelji ravnatelja. Odgovor nismo dobili; uputili su nas na Jovanovićevo ministarstvo. Kojem smo isto pitanje postavili već ranije. Ni oni nam nisu znali odgovoriti.
Piše: Petar Vidov