(Slobodna Dalmacija) Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja pristiglo nam je ovo priopćenje, kao reakcija na napise o izrazito loÅ¡im rezultatima “probne državne mature”. Priopćenje prenosimo u cjelosti.
U medijima su ovih dana objavljeni rezultati „probne državne mature“ jednog privatnog uÄiliÅ¡ta.
U svezi s tim Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja se ograÄ‘uje od ovog postupka kao nadležna nacionalna institucija za organizaciju i provedbu ispita državne mature.NCVVO je stoga dužan informirati javnost da provedeni postupci nemaju navedene dokaze o standardu ispita koji bi se mogli nazivati probnom državnom maturom te se iskazani „zabrinjavajući“ rezultati ne mogu smatrati valjanima. UÄenici koji su se odazvali pozivu ne predstavljaju reprezentativni uzorak, a kriteriji za odreÄ‘ivanje „ocjena“ su nepoznati. “, navodi se u priopćenju.
RANIJE
Državna matura ni ove, ali ni sljedeće Å¡kolske godine vjerojatno neće doživjeti znatnije promjene u provedbi i koncepciji, no sve se viÅ¡e razmiÅ¡lja o poboljÅ¡anjima i promjenama koje bi dugoroÄno trebale pomoći povećanju kvalitete ispitnog materijala i racionalizaciji troÅ¡kova.
Prevedeno, državna matura u sadaÅ¡njem obliku pokazala se skupom, a proraÄunska sredstva, koja ove godine iznose 24,5 milijuna kuna, već 2016. godine past će za dva milijuna, pa se traže naÄini kako ne upasti u proraÄunsku “rupu†i ne ugroziti kvalitetu.
Kako smo već pisali, u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji provodi državnu maturu, razmiÅ¡lja se o ukidanju struÄnih skupina koje sastavljaju ispitni materijal i koje godiÅ¡nje koÅ¡taju izmeÄ‘u 1,2 i 1,5 milijuna kuna.
Banke zadataka
Umjesto njih, osnovale bi se tzv. banke zadataka, na naÄin da pitanja sastavljaju uÄitelji i nastavnici koji bi proÅ¡li edukaciju u Centru, a koji bi potom Å¡ifrirano slali svoje prijedloge. Najbolja pitanja bila bi spremljena u poseban software NCVVO-a, “banku zadatakaâ€, iz koje bi se potom birala ona koja će se naći u ispitima državne mature. Na takvom “skladiÅ¡tu†moglo bi se naći i do tisuću pitanja po predmetu, a njihovi autori dobili bi prikladne honorare.
No, kako neslužbeno doznajemo, to ne bi trebala biti jedina novost. Neke buduće maturante moglo bi zanimati da se razmišlja i o ukidanju testova A (više) i B (osnovne) razine za obvezne predmete (hrvatski jezik, matematika i strani jezik) te o uvođenju jedinstvenog testa za svaki od tih predmeta. Za testove B-razine iz nekih predmeta stranih jezika godišnje se prijavi skroman broj kandidata, primjerice, ove godine za francuski jezik šest kandidata, a za španjolski samo dva, pa se postavlja pitanje opravdanosti njihove provedbe.
Ali to nije sve, zbog istog razloga – premalog broja prijavljenih kandidata – razmiÅ¡lja se o smanjenju broja izbornih predmeta koji će se polagati na maturi, kao i o ukidanju polaganja ispita iz grÄkog ili latinskog jezika.
Fakultetima će se takoÄ‘er postaviti zahtjev da jasno navedu koji će izborni predmet vrednovati prilikom upisa, drugim rijeÄima, neće viÅ¡e biti “ili-iliâ€, to jest neće moći navesti da dodatne bodove nosi “povijest ili geografijaâ€.
Dogovor s fakultetima
– Da, razmiÅ¡ljamo o rekonceptualizaciji državne mature. Ali neke odluke, poput ukidanja testiranja iz odreÄ‘enih izbornih predmeta, dogovor prethodno moraju postići Ministarstvo obrazovanja i fakulteti koji postavljaju uvjete za upis – kaže Alenka Buntić-Rogić, naÄelnica Službe općih poslova i odnosa s javnošću NCVVO-a.
Za državu je, naime, tiskanje ispitnih materijala, a pogotovo za testove iz predmeta za koje se prijavi premalo kandidata, priliÄan troÅ¡ak. Bez obzira na broj pristupnika, naime, za svaki se predmet tiskaju Äetiri inaÄice ispita, s tim da jedna koÅ¡ta 15 tisuća kuna. Proizlazi da država za 28 izbornih predmeta tiskanih u Äetiri inaÄice potroÅ¡i oko 1,8 milijuna kuna.
Znatan je troÅ¡ak takoÄ‘er, prema naÅ¡im izvorima, i tiskanje ispitnih materijala na jezicima nacionalnih manjina i za predmete koji nisu materinski jezik i književnost. UÄenici tako mogu polagati, primjerice, biologiju ili kemiju na jeziku i pismu svoje nacionalne manjine, pa se pojavila dvojba je li to opravdano s obzirom na to da ti uÄenici ionako uglavnom upisuju fakultete u Hrvatskoj.
Kako bilo, Alenka Buntić-Rogić tvrdi da ovogodiÅ¡nja peta, jubilarna matura, koja poÄinje 20. svibnja, neće donijeti nikakve promjene u odnosu na prijaÅ¡nje godine.
– Za radikalne promjene trebaju najmanje dvije, tri godine. Ove godine za državnu se maturu prijavilo oko 40 tisuća pristupnika, od kojih su oko 32 tisuće maturanti iz redovitog sustava. Nadamo se da će sve proći bez greške – kaže ona.
Marijana Cvrtila
Odjava ispita joÅ¡ danas do ponoćiAlenka Buntić-Rogić podsjeća maturante da joÅ¡ samo do ponoći u srijedu, 30. travnja, mogu odjaviti ispite državne mature na koje ne namjeravaju izići. – Svaki ispit koji nisu odjavili, a na kojemu se ne pojave, uÄenici će platiti 175 kuna – upozorava Buntić-Rogić. ‘Testovi B-razine su karikatura’Da su promjene državne mature nužne u odreÄ‘enim dijelovima, slaže se i struÄna javnost. Poznati splitski matematiÄar profesor Vinko Bajrović proteklih godina redovito prati i analizira rezultate državne mature, osobito iz matematike, i jedan je od onih koji se zauzimaju za jedinstveni ispitni materijal. Umjesto testova razine A i B, kaže, treba uvesti jedinstveni test koji bi imao kategorizirana pitanja, dakle, od onih koje mogu rijeÅ¡iti i uÄenici skromnijeg znanja, pa do najtežih zadataka. Testovi osnovne razine su karikatura, kaže on. – Da bi se uÄenici strukovnih Å¡kola koliko-toliko doveli u ravnopravan položaj s gimnazijalcima, možda bi im trebalo dati neku vrstu bonusa ako upisuju fakultete srodne srednjim Å¡kolama koje su pohaÄ‘ali, na primjer ako uÄenik ekonomske Å¡kole želi upisati ekonomski fakultet – predlaže profesor Bajrović. Upozorava i na niske pragove prolaznosti, pa kaže kako bi, osim uÄenikove ocjene iz pojedinog testa na državnoj maturi, trebalo navesti i koliki je postotak rijeÅ¡enosti testa. |
Oho! “StruÄnjaci” nas koÅ¡taju milijun i pol kuna. Umjesto toga, idemo posao natovariti na leÄ‘a uÄitelja, koje ćemo platiti malo, ili joÅ¡ bolje nikako, jer su uÄitelji ionako “budale” kojima možete svaÅ¡ta natovariti pod dodatne poslove i ne platiti ih niÅ¡ta, pa ćemo tako uÅ¡tedjeti državi i stvoriti si “banku zadataka” koju smo si bili nesposobni stvoriti od već postojećih zadataka koje su ove silne godine izmiÅ¡ljali “struÄnjaci” (Å¡to, oÄito, uÄitelji nisu.
Bravo! Svaka Äast!