(Slobodna Dalmacija) Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja pristiglo nam je ovo priopćenje, kao reakcija na napise o izrazito lošim rezultatima “probne državne mature”. Priopćenje prenosimo u cjelosti.
U medijima su ovih dana objavljeni rezultati „probne državne mature“ jednog privatnog učilišta.
U svezi s tim Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja se ograđuje od ovog postupka kao nadležna nacionalna institucija za organizaciju i provedbu ispita državne mature.NCVVO je stoga dužan informirati javnost da provedeni postupci nemaju navedene dokaze o standardu ispita koji bi se mogli nazivati probnom državnom maturom te se iskazani „zabrinjavajući“ rezultati ne mogu smatrati valjanima. Učenici koji su se odazvali pozivu ne predstavljaju reprezentativni uzorak, a kriteriji za određivanje „ocjena“ su nepoznati. “, navodi se u priopćenju.
RANIJE
Državna matura ni ove, ali ni sljedeće školske godine vjerojatno neće doživjeti znatnije promjene u provedbi i koncepciji, no sve se više razmišlja o poboljšanjima i promjenama koje bi dugoročno trebale pomoći povećanju kvalitete ispitnog materijala i racionalizaciji troškova.
Prevedeno, državna matura u sadašnjem obliku pokazala se skupom, a proračunska sredstva, koja ove godine iznose 24,5 milijuna kuna, već 2016. godine past će za dva milijuna, pa se traže načini kako ne upasti u proračunsku “rupu” i ne ugroziti kvalitetu.
Kako smo već pisali, u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji provodi državnu maturu, razmišlja se o ukidanju stručnih skupina koje sastavljaju ispitni materijal i koje godišnje koštaju između 1,2 i 1,5 milijuna kuna.
Banke zadataka
Umjesto njih, osnovale bi se tzv. banke zadataka, na način da pitanja sastavljaju učitelji i nastavnici koji bi prošli edukaciju u Centru, a koji bi potom šifrirano slali svoje prijedloge. Najbolja pitanja bila bi spremljena u poseban software NCVVO-a, “banku zadataka”, iz koje bi se potom birala ona koja će se naći u ispitima državne mature. Na takvom “skladištu” moglo bi se naći i do tisuću pitanja po predmetu, a njihovi autori dobili bi prikladne honorare.
No, kako neslužbeno doznajemo, to ne bi trebala biti jedina novost. Neke buduće maturante moglo bi zanimati da se razmišlja i o ukidanju testova A (više) i B (osnovne) razine za obvezne predmete (hrvatski jezik, matematika i strani jezik) te o uvođenju jedinstvenog testa za svaki od tih predmeta. Za testove B-razine iz nekih predmeta stranih jezika godišnje se prijavi skroman broj kandidata, primjerice, ove godine za francuski jezik šest kandidata, a za španjolski samo dva, pa se postavlja pitanje opravdanosti njihove provedbe.
Ali to nije sve, zbog istog razloga – premalog broja prijavljenih kandidata – razmišlja se o smanjenju broja izbornih predmeta koji će se polagati na maturi, kao i o ukidanju polaganja ispita iz grčkog ili latinskog jezika.
Fakultetima će se također postaviti zahtjev da jasno navedu koji će izborni predmet vrednovati prilikom upisa, drugim riječima, neće više biti “ili-ili”, to jest neće moći navesti da dodatne bodove nosi “povijest ili geografija”.
Dogovor s fakultetima
– Da, razmišljamo o rekonceptualizaciji državne mature. Ali neke odluke, poput ukidanja testiranja iz određenih izbornih predmeta, dogovor prethodno moraju postići Ministarstvo obrazovanja i fakulteti koji postavljaju uvjete za upis – kaže Alenka Buntić-Rogić, načelnica Službe općih poslova i odnosa s javnošću NCVVO-a.
Za državu je, naime, tiskanje ispitnih materijala, a pogotovo za testove iz predmeta za koje se prijavi premalo kandidata, priličan trošak. Bez obzira na broj pristupnika, naime, za svaki se predmet tiskaju četiri inačice ispita, s tim da jedna košta 15 tisuća kuna. Proizlazi da država za 28 izbornih predmeta tiskanih u četiri inačice potroši oko 1,8 milijuna kuna.
Znatan je trošak također, prema našim izvorima, i tiskanje ispitnih materijala na jezicima nacionalnih manjina i za predmete koji nisu materinski jezik i književnost. Učenici tako mogu polagati, primjerice, biologiju ili kemiju na jeziku i pismu svoje nacionalne manjine, pa se pojavila dvojba je li to opravdano s obzirom na to da ti učenici ionako uglavnom upisuju fakultete u Hrvatskoj.
Kako bilo, Alenka Buntić-Rogić tvrdi da ovogodišnja peta, jubilarna matura, koja počinje 20. svibnja, neće donijeti nikakve promjene u odnosu na prijašnje godine.
– Za radikalne promjene trebaju najmanje dvije, tri godine. Ove godine za državnu se maturu prijavilo oko 40 tisuća pristupnika, od kojih su oko 32 tisuće maturanti iz redovitog sustava. Nadamo se da će sve proći bez greške – kaže ona.
Marijana Cvrtila
Odjava ispita još danas do ponoćiAlenka Buntić-Rogić podsjeća maturante da još samo do ponoći u srijedu, 30. travnja, mogu odjaviti ispite državne mature na koje ne namjeravaju izići. – Svaki ispit koji nisu odjavili, a na kojemu se ne pojave, učenici će platiti 175 kuna – upozorava Buntić-Rogić. ‘Testovi B-razine su karikatura’Da su promjene državne mature nužne u određenim dijelovima, slaže se i stručna javnost. Poznati splitski matematičar profesor Vinko Bajrović proteklih godina redovito prati i analizira rezultate državne mature, osobito iz matematike, i jedan je od onih koji se zauzimaju za jedinstveni ispitni materijal. Umjesto testova razine A i B, kaže, treba uvesti jedinstveni test koji bi imao kategorizirana pitanja, dakle, od onih koje mogu riješiti i učenici skromnijeg znanja, pa do najtežih zadataka. Testovi osnovne razine su karikatura, kaže on. – Da bi se učenici strukovnih škola koliko-toliko doveli u ravnopravan položaj s gimnazijalcima, možda bi im trebalo dati neku vrstu bonusa ako upisuju fakultete srodne srednjim školama koje su pohađali, na primjer ako učenik ekonomske škole želi upisati ekonomski fakultet – predlaže profesor Bajrović. Upozorava i na niske pragove prolaznosti, pa kaže kako bi, osim učenikove ocjene iz pojedinog testa na državnoj maturi, trebalo navesti i koliki je postotak riješenosti testa. |
Oho! “Stručnjaci” nas koštaju milijun i pol kuna. Umjesto toga, idemo posao natovariti na leđa učitelja, koje ćemo platiti malo, ili još bolje nikako, jer su učitelji ionako “budale” kojima možete svašta natovariti pod dodatne poslove i ne platiti ih ništa, pa ćemo tako uštedjeti državi i stvoriti si “banku zadataka” koju smo si bili nesposobni stvoriti od već postojećih zadataka koje su ove silne godine izmišljali “stručnjaci” (što, očito, učitelji nisu.
Bravo! Svaka čast!