(Slobodna Dalmacija) Hoće li se djeca ubuduće u ÄetverogodiÅ¡nje srednje Å¡kole moći upisivati i u programe za koje nemaju dovoljno bodova, uz uvjet da u njima ostane slobodnih mjesta, jedno je od pitanja koje je otvorila najnovija odluka Ustavnog suda koji je netom “sruÅ¡io†dvije odluke ministra Željka Jovanovića o upisima u prvi razred srednjih Å¡kola u protekle dvije godine.
Ta se mogućnost nameće iz zahtjeva Ustavnog suda Ministarstvu obrazovanja da se „pri izradi nove odluke o elementima i kriterijima za upis u prvi razred srednje Å¡kole moraju poÅ¡tovati zahtjevi koji proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta kao cjeline, a posebno iz njezinih Älanaka navedenih u oÄitovanju pravobraniteljice za djecu“.
Konvencija o pravima djeteta
Pravobraniteljica je, pak, u opÅ¡irnom oÄitovanju Ustavnom sudu, meÄ‘u ostalim, kao negativan primjer navela nemogućnost upisa u prvi razred ÄetverogodiÅ¡njih strukovnih Å¡kola i gimnazija onih uÄenika koji nisu ispunili minimalni bodovni prag, iako je u željenim programima u tim Å¡kolama ostalo slobodnih mjesta nakon rangiranja izvrÅ¡enog temeljem uspjeha u prethodnom obrazovanju.
Pravobraniteljica se u viÅ¡e navrata pozvala na Älanak 3. Konvencije o pravima djeteta prema kojemu se pri donoÅ¡enju zakona ili drugih propisa prvenstveno treba rukovoditi najboljim interesom djeteta.
– U suprotnom, to može imati za posljedicu da pojedina djeca koja ne uspiju prijeći bodovni prag, iako je ostalo slobodnih upisnih mjesta, budu prisiljena izabrati zanimanja koja ih zapravo ne zanimaju i za koja nemaju sklonosti, Äime se dovodi u pitanje ostvarenje naÄela najboljeg interesa djeteta – upozorila je tadaÅ¡nja pravobranitelica za djecu Mila Jelavić u dopisu sudu od 27. veljaÄe ove godine.
Ona smatra da se na taj naÄin ne bi naruÅ¡avala prava djece koja su ostvarila minimalni bodovni prag, ali bi se pomoglo djeci koja Äesto ne uspijevaju prijeći prag na temelju uspjeha u prethodnom obrazovanju zbog osobnih, obiteljskih i ostalih teÅ¡koća, pa i neujednaÄenih uvjeta prethodnog obrazovanja.
Takva odluka Ustavnog suda koji „posebno istiÄe“ oÄitovanje djeÄje pravobraniteljice kao zahtjev koji Ministarstvo mora ispoÅ¡tovati prilikom izrade novih upisnih kriterija vratila se kao bumerang ministru Željku Jovanoviću koji je prije dvije godine uglavnom zbog istih razloga smijenio Äak 14 srednjoÅ¡kolskih ravnatelja, a 149 djece ispisao iz već upisanih programa.
Podsjetimo, sve je poÄelo u rujnu 2012. godine sa Srednjom Å¡kolom „Braća Radić“ u KaÅ¡tel Å tafiliću, gdje je ravnatelj Petar Vrbanić omogućio upis Äak 42 uÄenika s nedovoljnim brojem bodova u ÄetverogodiÅ¡nji program.
Ministar Jovanović, koji je postupao prema tadaÅ¡njim propisima, za taj upis nije dao suglasnost, pa je 18 djece ostalo u toj Å¡koli u trogodiÅ¡njim programima koje nisu željeli, dok su ostali “razbacani†po Å¡kolama u županiji. Ravnatelj Vrbanić „neÄasno“ je otpuÅ¡ten i otiÅ¡ao je u mirovinu, a Å¡kolski odbor je razrijeÅ¡en.
Prosvjetna inspekcija utvrdila je nepravilnosti prilikom upisa u svakoj petoj srednjoj školi, a nisu vrijedili ni argumenti ravnatelja da je u svim tim programima ostalo slobodnih mjesta i da djeca s nedovoljnim brojem bodova nisu nikoga ugrožavala.
Smijenjeni ravnatelji, od kojih su neki ostali na radnim mjestima nastavnika, neki su u mirovini, a bilo je i onih koji su nakon smjene doživjeli infarkt ili imaju zdravstvenih problema, odluku Ustavnog suda doÄekali su kao satisfakciju.
Mnogi ne žele razgovarati s medijima jer se pribojavaju za svoja radna mjesta, ali i sudske procese koji su pokrenuli, premda im odluka Ustavnog suda ide u prilog: ispada, naime, da su otkaze dobili prema nepostojećim odlukama za koje je i Ustavni sud utvrdio da nisu objavljene u “Narodnim novinamaâ€.
Tražit će nadoknadu
– Nakon 35 godina radnog staža da me netko “nogira†na taj naÄin, to stvarno nije u redu. Ova odluka Ustavnog suda draža mi je nego iÅ¡ta! To je velika pobjeda svih ravnatelja koji su samo radili u interesu djece i to smo uporno ponavljali ministru Jovanoviću. Nismo kriminalci, nismo uzeli novac, a otjerani smo kao kriminalci – kaže danas bivÅ¡i ravnatelj Petar Vrbanić, koji je u mirovini već dvije godine i podigao je sudsku tužbu zbog nezakonitosti u razrjeÅ¡enju.
Tražit će nadoknadu troÅ¡kova za preostalih 30 mjeseci ravnateljskog staža, naknadu za nanoÅ¡enje duÅ¡evnih boli i ostalo Å¡to je to razrjeÅ¡enje uzrokovalo. Zbog sebe, kaže, ne osjeća gorÄinu, ali žao mu je zbog djece koja su sprijeÄena upisati ono Å¡to su željela, iako nikomu nisu smetala.
– UniÅ¡tili su tu djecu, uniÅ¡teni su moji kolege, roditelji, Å¡kole… NaÅ¡a Å¡kola u KaÅ¡tel Å tafiliću viÅ¡e nema programa koje je imala 50 godina. Ministar Jovanović nije mogao niÅ¡ta Zdravku Mamiću, a nas je razapeo na križ. UniÅ¡tena je cijela generacija uÄenika. Na njegovu mjestu, nakon ove odluke Ustavnog suda, sam bih otiÅ¡ao – poruÄuje Vrbanić, koji i danas smatra da bodovni pragovi, pogotovo za upise u strukovne srednje Å¡kole, uopće ne bi trebali postojati nego bi prednost do popunjavanja odobrenih mjesta trebali imati oni s većim brojem bodova.
Marijana Cvrtila
‘Treba im dati Å¡ansu za obrazovanje’Nije opravdano uskratiti uÄenicima mogućnost upisa u srednje Å¡kole za koje je propisan minimalni bodovni prag ako je u njima ostalo slobodnih mjesta. Takvo uskraćivanje dovodi u pitanje poÅ¡tovanje naÄela najboljeg interesa djeteta iz Älanka 3. Konvencije o pravima djeteta – ponavlja nova pravobraniteljica za djecu doc. dr. Ivana Milas-Klarić. Kao Å¡to to stoji u oÄitovanju Ureda pravobraniteljice Ustavnom sudu, ona istiÄe kako se sva djeca ne razvijaju i ne sazrijevaju jednakim tempom, nemaju svi iste uvjete u osnovnoÅ¡kolskom obrazovanju u pogledu prostora, kadrova i odgojno-obrazovnih sadržaja. – Zato je u najboljem interesu djeteta omogućiti im novu Å¡ansu za daljnje obrazovanje, pogotovo ako ima mjesta u programima koje žele upisati – smatra pravobraniteljica Milas-Klarić. |
‘Hoće li ministar opozvati smjene svih ravnatelja?’
Postavljam pitanje hoće li ministar Željko Jovanović nakon odluke Ustavnog suda opozvati svoje ranije odluke o smjeni srednjoÅ¡kolskih ravnatelja koji su upisivali djecu ispod bodovnog praga? Pravobraniteljica je to vrlo jednostavno objasnila, filozofija Å¡kole treba biti maksimalna liberalizacija odnosa. Moj je stav da svatko mora imati pravo na obrazovanje – kaže pedagog prof. dr. Zlatko MiliÅ¡a s osjeÄkoga Filozofskog fakulteta. Dodaje kako to nipoÅ¡to ne znaÄi da se kriteriji trebaju mijenjati tako da se pogoduje nekome s manjim brojem bodova, nego se poziva na francuskog autora Alaina Mougniottea koji u knjizi ‘Odgajati za demokraciju’ kaže kako prije svih promjena u obrazovanju treba konzultirati – prosvjetne djelatnike. |
U najboljem interesu djeteta je da upiše školu za koju je u prethodnom obrazovanju stekao dovoljno znanja da može uspješno pratiti nastavni program koji upisuje.
Logikom obiju pravobraniteljica možemo dijete propustiti u viši razred i s deset jedinica. To neće nikoga oštetiti, a „sjedit će drvo na drvu“ kao i prošle godine.
Kad se logika pravobraniteljica rascvjeta u svojoj punoj ljepoti, svoj djeci ćemo davati petice na neviÄ‘eno, kako ne bi bila „prisiljena izabrati zanimanja koja ih zapravo ne zanimaju i za koja nemaju sklonosti“. Djeca će tada biti zaÅ¡tićena i moći će birati zanimanja koja ih zanimaju i za koja imaju sklonosti, iako nemaju potrebno predznanje da ih izuÄe.
Genijalno reÄeno, dragi kolega!
OÄito je nekome stalo do kontinuiteta na mjestu pravobraniteljice za djecu, pa nakon jedne dolazi druga koja od djece želi napraviti duhovne bogalje!
Naprosto – nisu svi za sve, i ne mogu svi sve! Postoje uvjeti koje treba zadovoljiti za upis u gimnaziju, ili bilo koju drugu Å¡kolu.
Ako su djeca iz KaÅ¡tela znala da žele upisati ÄetverogodiÅ¡nju Å¡kolu, trebali su i uÄiti u skladu s tim ambicijama!
Ispravno im je onemogućen upis u ÄetverogodiÅ¡nje Å¡kole, a ravnatelji su i trebali biti opozvani!
MeÄ‘utim, mene uopće ne Äudi Å¡to su pojedini ravnatelji upisivali djecu koja nemaju potrebne uvjete, ali, eto, žarko žele u ÄetverogodiÅ¡nju Å¡kolu!
Jer – ni mnogi ravnatelji nemaju uvjete koje zdrav razum nalaže da bi trebali imati, ali, eto, silno žele ravnati Å¡kolom!