(Jutarnji list) Na papiru sve dobro izgleda. Cjeloživotno uÄenje, devet godina osnovne Å¡kole, objektivnije ocjenjivanje, Å¡kolovanje nastavnika, ishodi uÄenja, usklaÄ‘ivanje kvota… Sve je tu. Svi problemi na koje godinama upozoravaju struÄnjaci. RjeÅ¡avanje tih problema predispozicija je da Hrvatska konaÄno postane druÅ¡tvo znanja i da obrazovni sustav napokon poÄne proizvoditi mlade ljude koji će se svojim vjeÅ¡tinama i kompetencijama moći lako zaposliti u Hrvatskoj. I u Europskoj uniji. A ne kao sada da se proizvodi kadar za burzu rada. Ovaj dokument dugo se Äekao.
Na Äelu Povjerenstva za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije bio je sam premijer, a Älanovi ministri i pripadnici akademske i poslovne zajednice. Održali su desetke sastanaka, u izradi Strategije sudjelovalo je 60-ak struÄnjaka, rokovi su se pomicali, a dokument je dugo Äuvan od javnosti. Neki dijelovi poÄeli su polako curiti u medije, a Jutarnji list jedini je doÅ¡ao u posjed radnog materijala koji ekskluzivno predstavljamo.
No, ovo je samo vizija kakav bi sustav trebao biti. Å to će se na kraju od te vizije i ostvariti, ne ovisi iskljuÄivo o tome koliko će novca biti potrebno za to, nego i o tome koliko će svi sudionici u obrazovnom procesu biti spremni na drastiÄne promjene.
– Cilj je kvalitetno obrazovanje dostupno svima, a uÄenik je u srediÅ¡tu – poruÄuje Neven Budak, predsjednik Nacionalnog operativnog tijela.
Osnovna škola trajat će devet godina
Produljuje se trajanje razredne nastave s Äetiri na pet godina, dok predmetna nastava ostaje u ÄetverogodiÅ¡njem obliku. Sva djeca koja u tekućoj godini do 1. rujna napune Å¡est godina kreću u prvi razred osnovne Å¡kole Äime se pomiÄe i dob izlaska na tržiÅ¡te rada. IzmeÄ‘u 15. i 16. godine upisuju srednju Å¡kolu, a uÄenici gimnazija i ÄetverogodiÅ¡njih Å¡kola fakultet upisuju izmeÄ‘u 19. i 20. godine, Äime se osigurava veća zrelost pri izbora studija.
Objektivnije ocjene
Djeca će u razrednoj nastavi imati opisne i brojÄane ocjene, a u predmetnoj brojÄane. MeÄ‘utim, djecu će se ocijenjivati objektivnije. Postojat će tri segmenta ocjene. Prvi je sama ocjena nastavnika. Drugi segment je taj da će država centralizirati ispite iz pojedinih predmeta, a nastavnici će onda iz te baze zadataka i pitanja raditi svoje ispite. Treći segment ocjenjivanja bit će tzv. viÅ¡estruki izvori vrednovanja. To znaÄi da će se vrednovati uÄenikov rad na satu, seminari, neki njegovi projekti, portfolio, istraživanja, terenska nastava… na ovaj naÄin želi se objektivizirari uÄenikova ocjena.
Koliko tko treba znati za dvojku?
ViÅ¡e neće sami nastavnici i profesori moći odreÄ‘ivati koliko tko mora znati gradiva za pojedini predmet i za pripadajuću ocjenu već će se definirati ishodi uÄenja. Dakle, toÄno će se propisati koliko i Å¡to konkretno od gradiva uÄenik mora znati za dvojku, koliko za trojku, Äetvorku, peticu. To će definirati nacionalni i predmetni kurikulumi.
UÄitelje treba uÄiti pouÄavati
Studijski programi za Å¡kolovanje nastavnog kadra trebali bi se reformirati, a uÄitelji, nastavnici i ravnatelji trebali bi proći kroz proces licenciranja. Nastavnike treba osposobiti za nove oblike vrednovanja, ocijenjivanja i izvjeÅ¡tavanja tako da se uvedu kolegiji na studijskim programima koji će ih tome poduÄavati. UÄitelje treba uÄiti pouÄavati. Osim toga, predviÄ‘a se i nagraÄ‘ivanje izvrsnosti. Jednako tako i odgajtelji u vrtićima morali bi se Å¡kolovati na drugaÄiji naÄin.
Ravnatelji će morati znati upravljati
U okviru specijalizirane ustanove Å¡kolovat će se kandidati za ravnatelje. Oni će morati uÄiti kako se upravlja sustavom, a morat će imati i licencu za to. Prva licenca stjecala bi se preuzimanjem funkcije ravnatelja, a moguće je da će se utvrditi obveza licenciranja i tijekom obnaÅ¡anja funkcije. Mogućim oduzimanjem licence znantno bi se naglasila odgovornost ravnatelja. Ravnatelji će se i vrednovati. To će obavljati savjetnici za Å¡kolski menadžment u Agenciji za znanost, odgoj i obrazovanje. Intencija je da se ravnatelji stalno dodatno usavrÅ¡avaju svakih nekoliko godina i obnavljaju licence.
Karijerno savjetovanje
Djeci bi se trebala osigurati podrÅ¡ka u uÄenju, psiholoÅ¡ka podrÅ¡ka i karijerno savjetovanje. Da bi Å¡kole i uÄeniÄki domovi mogli pružiti ovakvu podrÅ¡ku psiholozi, razrednici, odgajatelji i uÄitelji moraju svakom uÄeniku pristupati individualno i pratiti razvoj.
Darovitim uÄenicima i onima s teÅ¡koćama viÅ¡e pažnje
Treba individualizirati nastavu s darovitom djecom, fleksibilizirati nastavni program i prilagoditi ga njihovim interesima, sposobnostima i sklonostima. Oformila bi se i mreža za obrazovanje darovitih uÄenika u suradnji sa Å¡kolama, sveuÄiliÅ¡tima, institutima, udrugama… Trebala bi postojati i dopunska nastava za darovite uÄenike i uÄenike s teÅ¡koćama u uÄenju, tako da se smanji potreba za instrukcijama.
Cjelodnevna nastava
U osnovnim Å¡kolama koje rade u jednoj smjeni uvest će se cjelodnevna nastava. Za uÄenike mlaÄ‘e dobi moći će se organizirati produženi boravak. Predlaže se i razmatranje mogućnosti organizacije rada i tijekom Å¡kolskih praznika.
e-Å¡kola
Do 2020. sve Å¡kole moraju imati ultra-brzi Å¡irokopojasni pristup internetu. Poslovanje Å¡kola trebalo bi biti transparentno, sve bi trebalo biti na internetu. Na taj bi se naÄin mogla pratiti kadrovska politika, objedinila bi se javna nabava,a Å¡kole bi meÄ‘usobno mogle razmijenjivati dokumente. TakoÄ‘er, 50 posto gradiva koje se obraÄ‘uje u Å¡kolama do 2020. trebalo bi biti dostupno na internetu. Isto tako predlaže se uvoÄ‘enje i e-procjene, digitalnog sustava za vrednovanje i praćenje ostvarivanja ishoda uÄenja. Kroz taj digitalizirani sustav nastavnici bi lakÅ¡e mogli pratiti razvoj i napredak uÄenika te na osnovu toga bi mogli prilagoÄ‘avati nastavu.
Povećanje broja gimnazijskih programa
Sa sadaÅ¡njih 30 posto, gimnazijalaca bi do 2020. u odnosu na uÄenike strukovnih Å¡kola trebalo biti 40 posto u srednjoÅ¡kolskoj populaciji. Gimnazije bi imale i viÅ¡e izbornih predmeta
Strukovna reforma
UÄenici strukovnih Å¡kola prva tri razreda pohaÄ‘at će opći smjer za pojedini sektor, a za konkretno zanimanje odluÄit će se tek u Äetvrtom razredu. TakoÄ‘er, strukovna zanimanja viÅ¡e bi ovisila o tržiÅ¡tu rada. Smanjivao bi se broj istih smjerova u razliÄitim Å¡kolama, a umjesto toga osnivali bi se veliki centri u pojedinim regijama i gradovima. Ovime se želi postići da se kvote u Å¡kolama odreÄ‘uju ovisno o potrebama tržiÅ¡ta rada u odreÄ‘enim regijama, a ne da kvote diktiraju same Å¡kole. Dakle, ako, primjerice, u Dalmaciji nedostaje pekara, u dalmatinskim Å¡kolama povećavat će se upisne kvote za pekare.
Å kolovanje rektora i dekana
NaÅ¡i su rektori i dekani bez steÄenih kompetencija iz podruÄja upravljanja sustavima. To bi se trebalo mijenjati na naÄin da se dodatno educiraju za te poslove.
IzjednaÄavanje sveuÄiliÅ¡nih i struÄnih studija
Strategijom se žele izjednaÄiti struÄni i sveuÄiliÅ¡ni studiji koji se ne bi trebali razlikovati po kvaliteti nego po ishodima uÄenja.
Programski ugovori
SveuÄiliÅ¡ta bi se financirala kroz programske ugovore, na naÄin da za odreÄ‘eno razdoblje dobiju fiksan iznos i varijabilni dio koji bi ovisio o projektima. Preduvjet za to je zbirka podataka za sve institucije iz koje bi se jasno vidjelo koliko tko troÅ¡i, koliko studenata ima, koliko novca mu je potrebno za Å¡to…
Usklađivanje kvota
Kvote se moraju uskladiti s potrebama tržiÅ¡ta rada uz povećanje kvalitete izvedbe studijskih programa i povećanje uÄinkovitosti.
Manji broj studija kroz umrežavanje
Treba poticati suradnju i umrežavanje nastavnog kadra na fakultetima na naÄin da se institucije umreže i izvode neke zajedniÄke programe. Time bi doÅ¡lo do smanjenja broja sliÄnih studija.
Izvanredni studij se vraća
Sada su izvanredni studiji tek krinka za povećanje upisnih kvota i upisivanje studenata koji nisu zadovoljili za redoviti studij, a to predstavlja i dodatni izvor zarade za fakultete. Zbog toga se želi redefinirati taj studij, na naÄin da se on izvodi stvarno kao studij uz rad i da bude prilagoÄ‘en svakom studentu. Zapravo se ti studiji žele razvijati kao dio sustava cjeloživotnog obrazovanja odraslih. Ti studiji se sadržajno ne bi trebali razlikovati od redovnih, nego bi trebali biti fleksibilniji i u skladu s mogućnostima studenta. U ovom segmentu želi se i razraditi sustav priznavanja prethodno steÄenih kompetencija.
Kontrola rada profesora
Izradit će se standard kadrovske strukture na fakultetima koji bi definirao potrebe za nastavnim i nenastavnim kadrom s obzirom na program i broj studenata. Osim toga redefinirat će se toÄno Å¡to se smatra nastavnim poslom, Å¡to znanstvenim, a Å¡to dodatnim. Svaki će profesor morati odraditi odreÄ‘enu normu u nastavi i u znanosti. Ta norma će biti povezana i s napredovanjima u zvanja.
Obavezno osposobljavanje nastavnog kadra
Većina nastavnika danas nema posebno obrazovanje iz pedagoÅ¡kih sadržaja, pa se planira uvoÄ‘enje obaveznog usavrÅ¡avanja. Kroz posebno dizajnirane kolegije profesori bi se osposobljavali, a to bi im bio i preduvjet za izbor u znanstveno-nastavno zvanje. Ti kolegiji mogu biti online putem e-uÄenja ili u direktnoj nastavi na visokim uÄiliÅ¡tima.
i tako dakle,nagraÄ‘ivat će se izvrstan rad uÄitelja i profesora.Pretpostavljam da će gimnazijski profesori biti Äešće nagraÄ‘ivani od onih koji predaju u strukovnim Å¡kolama,da će uÄitelji koji predaju djeci s boljim socio-ekonomskim uvjetima biti nagraÄ‘ivani,a oni koji predaju djeci iz socijalno depriviranih sredina bit će dodatno kažnjeni.Kada će uÄitelji biti nagraÄ‘eni Å¡to su jedno dijete opismenili (koje inaÄe ni ne bi znalo govoriti hrvatskim jezikom jer pripada npr.romskoj manjini).Muka mi je od licenciranja i izvrsnosti-jer je svaÅ¡ta krivo postavljeno od poÄetaka:uÄitelj može biti i netko sa zavrÅ¡enom gimnazijom,ali i frizerka i cvjećerka(imaju li oni isto predznanje i znanje općenito?),sve Å¡kole nisu jednako opremljene,neke rade i u 3 smjene,politika imenuje ravnatelje,odreÄ‘uje Äak i zapoÅ¡ljavanje uÄitelja ,ravnatelji su bog i batina,pa Äesto po svojim osobnim simpatijama odreÄ‘uju tko je sposoban,a tko ne…Mislim da generacije mlanje).adih profesora i uÄitelja trebaju stjecati kompetencije za odgoj uÄenika(Å¡kola je i odgojna ustanova, a ne samo za obrazov
Uh… “ViÅ¡e neće sami nastavnici i profesori moći odreÄ‘ivati koliko tko mora znati gradiva za pojedini predmet i za pripadajuću ocjenu već će se definirati ishodi uÄenja. Dakle, toÄno će se propisati koliko i Å¡to konkretno od gradiva uÄenik mora znati za dvojku, koliko za trojku, Äetvorku, peticu. To će definirati nacionalni i predmetni kurikulumi.”
Mrtvo slovo na papiru na kvadrat….
ÄŒekaj, tek sad ovo vidim… “Većina nastavnika danas nema posebno obrazovanje iz pedagoÅ¡kih sadržaja, pa se planira uvoÄ‘enje obaveznog usavrÅ¡avanja.”
Koji biser je ovo izvalio?
Zapravo, koji biser je izvalio većinu ovoga? “UÄitelje treba uÄiti pouÄavati”… A Å¡to sad radimo? Beremo tratinÄice?
Å to se tiÄe ostaloga, apsolutno najtoÄnija reÄenica u tekstu je: “No, ovo je samo vizija kakav bi sustav trebao biti. Å to će se na kraju od te vizije i ostvariti, ne ovisi iskljuÄivo o tome koliko će novca biti potrebno za to, nego i o tome koliko će svi sudionici u obrazovnom procesu biti spremni na drastiÄne promjene.” Prije svega: Vlada RH, Ministarstvo, agencije, ravnatelji.
Dakle, na kraju, ništa od svega toga.
Poštovan P.O.E.,
brojke koje ste objavili s nekakvim tamo postotcima, sasvim su nevažne! Svi mi u prosvjeti znamo koliko su brojke varljive. Toga smo naroÄito svjesni kad cjelogodiÅ¡nji rad s uÄenikom treba svesti na jednu jedinu brojku – zakljuÄnu ocjenu. Na kraju se uÄenik svede na nekakva prosjek izraÄunat na dvije decimale, recimo 2,95 – sramotno!
Sramotno je naš školski sustav, naša stremljena prema kvaliteti, naše vizionarske strategije i strateške vizije svesti na neki postotak.
Jeste li prouÄili naÅ¡ DRŽAVNI PEDAGOÅ KI STANDARD? Jeste li prouÄili NAJNOVIJU STRATEGIJU ODGOJA I OBRAZOVANJA?
Dok druge optužujete za neoliberalizam, sami sve svodite na materijalno!
Imaju li sve te zemlje koje su prema brojevima ispred nas licencirane uÄitelje, je li njihovim uÄiteljima vraćen kultni status, je li kod njih propisano Å¡to treba uÄenik znati za ocjene 1, 2, 3…, a uÄiteljima ostavljena sloboda poduÄavanja, znaju li njihovi ravnatelji upravljati kao Å¡to će to znati naÅ¡i…
Je li i kod njih, kao Å¡to je to zapisano u naÅ¡oj strategiji, cilj kvalitetno obrazovanje dostupno svima, je li kod njih uÄenik u srediÅ¡tu, dobiva li kod njih uÄenik svježe voće, vježba li judo i kontracepciju…
Bez kraja i konca mogle bi se nabrajati sve prednosti naÅ¡eg vizionarstva. Ali eto, vi i vama sliÄni u svojoj ograniÄenosti spoÄitnuti ćete nam osnovnu Å¡kolu Pujanki za koju dvije godine samo Äekamo ljepilo pa da polijepimo parkete i ploÄice, spominjat ćete nekakav papir koji morate iz svog džepa kupovati da bi uÄenicima umnožavali nastavne materijali iÅ¡totigajaznamÅ¡tosvevećne?
Ne moram ni zakljuÄiti poÅ¡tovani P.O.E. Ostaviti ću vam da se sami nosite s bjelodanom Äinjenicom da ste vi i vaÅ¡ naÄin razmiÅ¡ljanja koÄnica boljitku naÅ¡eg obrazovanog sustava i napretka naÅ¡eg druÅ¡tva.
??????
Å to vam nije jasno? Budite precizniji 😀
poštovani sdb,
nemam namjeru biti odvjetnik poe ali vi kao da ste prespavali proteklih dvadeset godina. svakih nekoliko godina donose se strategije, vizije, pedagoÅ¡ki standardi, kurikulumi, hnosovi u kojima se prepisuje ono isto Å¡to je joÅ¡ pokojni stipe Å¡uvar prepisao od tamo nekog obrazovanijeg partizana. ekipa pokupi lovu a obrazovni sistem i dalje tone. svaka promjena obrazovanja na bolje će biti moguća kada se poÄne strateÅ¡ki i pametno izdvajati viÅ¡e novca za obrazovanje. glavni faktor uspjeÅ¡nog obrazovnog sistema je ljudski. imamo bar 80% nestruÄno zastupljene nastave iz matematike, fizike, informatike, engleskog jezika Å¡to je posljedica loÅ¡ih plaća u prosvjeti. i kod razredne nastave prisutna je negativna selekcija kadra jer prva i druga klasa srednjoÅ¡kolaca upisuje fakultete koji će im dati bolje plaćena zvanja. uÄiteljske fakultete upisuje tek treća klasa, poluobrazovana i nemotivirana za posao koji će raditi 40 godina. dok Å¡kole nemaju za wc papir, grijanje i osnovna materijalna sredstva, a uÄitelji žive na rubu siromaÅ¡tva svako trabunjanje o boljem sutra je Äista utopija. to je vjerujem, imao na umu i poe koji je samo objavio plan vlade da i dalje smanjuje izdatak za obrazovanje.
Pa što sam ja napisao? Napisao sam da nam vladajući umjesto novaca žele prodati zbirku floskula koje su nabacali na 2500 stranica i sve to nazvali „Nacionalna strategija za odgoj i obrazovanje“.
Sva trojica napisali smo istu stvar. P.O.E. jezikom brojki i postotaka, ja jezikom ironije, a vi u tonu pravedniÄkog gnjeva. Ne mogu vjerovati da ste to ikako drugaÄije shvatili. 😀
da sad kad pažljvije Äitam mogla bi biti i ironija:-) ujutro, joÅ¡ pospan, pomislio sam da se javlja neki jovanavićev dupelizac ili neki koautor jubilarne 56 strategije razvoja obrazovanja.
isprika:-)
“hnosovi u kojima se prepisuje ono isto Å¡to je joÅ¡ pokojni stipe Å¡uvar prepisao od tamo nekog obrazovanijeg partizana” zgodno 😀
Fascinira me koliÄina neistina, pravim imenom gluposti iz gorenavedenog teksta. Nije mi poznato da je iti jedan nastavniÄki smjer bilo kojeg fakulteta ikada bio bez kolegija metodike, a ako je Äovjek studirao dva nesrodna predmeta, poput moje malenkosti, sluÅ¡ao bi i polagao dvije metodike.
Patuljci ne znaju za struÄne ispite, državne ili pripravniÄke, kako god ih zvali, od kojih su neki jednaki filmovima strave za one mlade ljude koji se odvaže krenuti ovim putom( zapanjujući broj neprolazaka na pojedinim rokovima). Ti su ispiti zastarjeli, bez teÄaja juda i samoobrane, joge i reikija koji bi mladom nastavniku pomogli nauÄiti se suzdržavanju pri prijetnjama i napadima “struktura”, tj. preživjeti.
S obzirom na skromnu literaturu u naÅ¡im Å¡kolskim knjižnicama, većinu struÄne suvremene literature sami kupujemo i razmjenjujemo već desetljećima( bez povrata novca na raÄun). Patuljci ni to ne znaju. Redovita struÄna usavrÅ¡avanja ovise o koliÄini novca koju MZOS poÅ¡alje AZOO-u, a ova institucija dalje raspodjeli županijskim struÄnim vijećima. Županijski voditelji struÄnih vijeća zapravo volontiraju, tražeći predavaÄe koji će biti zanimljivi sustruÄnjacima, a istovremeno raditi zabadava, uz obećanje prvonavedenih, da će im autorski honorari biti jednom, u nekom neodreÄ‘enom budućem vremenu, isplaćeni. Brojne kolege, koji ne žive u županijskim srediÅ¡tima, navodno, imaju ozbiljnih problema s naplatom putnih troÅ¡kova prilikom odlaska na struÄna usavrÅ¡avanja. Od ove mizerije koju nazivamo plaćom bilo bi iluzorno oÄekivati da ćemo sami snositi troÅ¡kove licenciranja.
Å to se tiÄe kurikuluma, tj. engleske rijeÄi koju nitko u hrvatskom jeziku nije joÅ¡ definirao, a odnosi se na zbroj svih nastavnih planova i programa s odgojnim i obrazovnim ciljevima, oni se uredno moraju predati do polovice rujna, a Å O prihvatiti do kraja rujna. Kako god se to Äudo zvalo, taj “kurikulum” je tu već desetljećima.
Reformatorski patuljci pojma nemaju da je većina županijskih vijeća joÅ¡ prije tri godine usuglasila kriterije za procjenu i ocjenu uÄenikova pisanog i usmenog odgovora odreÄ‘enog predmeta. Pridržavaju li se kolege toga ili ne, ovisi o pritisku” faktora” u Å¡koli i izvan nje onog Äasa kada, shodno tim kriterijima, za pokazano neznanje uÄeniku damo ocjenu nedovoljan.
Nikada nisu svi uÄenici imali niti će imati iste sposobnosti, motivaciju, a predznanje da se ne spominje. ProsjeÄne uÄenike, znamo svi mi koji radimo u tzv. “neelitnim” Å¡kolama, izuzetno je teÅ¡ko motivirati, ma koliko se nastavnik trudio. Stoga, jednadžba u kojoj bi se Äak i ova jadna plaća uvjetovala uspjehom na ispitima vanjskog vrednovanja, primarno DM, nije zbroj rada uÄenika i truda nastavnika. Ona je puno kompleksnija, ali najlakÅ¡e je prijetiti i dijeliti nas i naÅ¡e ustanove na loÅ¡e i dobre. Uostalom, sve ovisi o kvaliteti materijala, tj. uÄenika, svakog pojedinog i razrednoj dinamici.
Patuljke bi žurno trebalo poslati u domovinu Djeda Mraza, možda bi neÅ¡to nauÄili. Sada joÅ¡ lutaju u Äarobnoj Å¡umi reforme koja to i nije( smanjenje broja obveznih predmeta, ped. mjere, smanjenje silnog administriranja, gdje je to?), dižući praÅ¡inu i zasljepljujući medije u sezoni “kiselih krastavaca” i kupujući vrijeme joÅ¡ jednoj uzaludnoj vladajućoj “eliti”, pružanjem iluzije da neÅ¡to rade(vjerojatno su za to honorirani, nisu oni nastavnici).
Ovaj dokument sam po sebi nije dostojan komentara, ali, ajde, ipak idemo…
Dakle – već u uvodu, u preambuli ovog Älanka istiÄe se kako je na Äelu radne skupine bio premijer, a Älanovi ministri i uvaženi eksperti.
ToÄka, stop – već i samo ovo dovoljna je garancija neuspjeha Äitavog projekta.
Koliko je nastavnika sudjelovalo u izradi ove umotvorine, koliko ljudi iz razreda, iz struke?
Idemo dalje – uÄitelje treba uÄiti pouÄavati??? Pa kakvi onda kadrovi rade u hrvatskom obrazovnom sustavu? Treba li pilote uÄiti voziti avione? Treba li kuhare uÄiti kako se gule krumpiri?
Ravnatelji idu na poslovni teÄaj? A Å¡to je s onih 356 ili koliko koji su ravnatelji bez zavrÅ¡enog fakulteta? Idu li i oni na taj teÄaj, ili prvo idu na teÄaj da bi uopće mogli biti ravnatelji? Glede ravnatelja stvar je jasna – maknuti politiku od izbora ravnatelja, pooÅ¡triti uvjete za kandidaturu ( VSS, strani jezik, informatiÄka pismenost ) i ograniÄiti mandat na maksimalno dva! To je sve!
Jesu li osigurana sredstva za taj projekt? Koliko to koÅ¡ta? Postoji li troÅ¡kovnik? O Äemu mi priÄamo u situaciji kad nema novca za putne troÅ¡kove koji će se smanjiti, kad nema za struÄna usavrÅ¡avanja, za papir i tintu po Å¡kolama?
UÄenik je u srediÅ¡tu? Pametnome dosta!
Za kraj – ima li u MZOS – u itko mozga većeg od zrna graÅ¡ka?
Dragi moj, lipi i šesni žukov1943,
odliÄno si poÄeja s onim da „nije dostojno komentara“, a onda si sve lipo usra!
Sitija si me na šjoru Mandu Rokovu šta je kupila ono za luštravat špahere.
Pa se žali Å¡jora Manda Å¡jori Tonini da to ne luÅ¡traje ni blizu ka’ Å¡ta pokazujedu na televiziji.
Sitilo me i na higijenske uloške. Uvik su bolji, uvik jemaju još boju moć upijanja, jemadu više slojeva, a o krilcima šta ćemo poć govorit.
Dragi moj, lipi i Å¡esni žukov1943 pa i ’43. je bilo reklama, samo Å¡ta se to sada moderno zove marketing. Kad reklama poÄima sa popison politiÄari, onda ti se to zove politiÄki marketing.
Nima tu troÅ¡kovnika ni troÅ¡kova? Oli sa svin svojin skulama misliÅ¡ da je to pisano da bi se Å¡togod ostvarilo? Da oÄedu Å¡ta ostvarivat jemali bi prvo za ostvarit oni PedagoÅ¡ki standard ća je bila reklama onih lažljivaca prije njih.
Jemadu ti oni mrvu mozga, samo obraza i morala nimadu.
Hm, zar baš tako?
Te 43. nismo imali kad gledat reklame, vodio sam ekipu na proputovanju prema Berlinu, a i to se tad zvalo – propaganda! I znali su bit priliÄno uvjerljivi. Ovo danas, ja ne znam, tko bi popio te sheme? I koga se ili Å¡to uopće tu reklamira?
Premijera i ministre? Volio bih vidit reklamu koja bi nekog nagnala da njih kupi!
Obrazovni sustav? Ma hajte, molim Vas, pa što će nama to?!
ÄŒemu djecu uÄiti razmiÅ¡ljati? Da bi kasnije u životu imali probleme? Ima tko će misliti, ali treba tko će sluÅ¡ati!
Ne znam, ne razumijem ova moderna vremena…