(Slobodna Dalmacija) Ne samo što će budući hrvatski školarci u prvi razred osnovne škole kretati ako tekuće godine do 1. rujna napune šest godina života, nego će imati i dulje obvezno obrazovanje od sadašnjeg – umjesto osam, u osnovnoj će školi provesti ukupno devet godina.
No, to nije jedina veća novost koju predviđa nova Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije: ozbiljnije promjene, kako doznajemo, moglo bi posebno doživjeti strukovno obrazovanje u Hrvatskoj.
Sve više gimnazija
Kroz nekoliko godina, naime, omjer gimnazije : strukovne škole, koji sada iznosi 30 : 70 posto, trebao bi se promijeniti u korist gimnazija, odnosno hrvatski bi srednjoškolski sustav trebao imati najmanje 40 posto gimnazijalaca.
Budući učenici strukovnih škola najvjerojatnije se više neće morati već u prvom razredu srednje škole opredijeliti za konkretno zanimanje. Umjesto toga, prve tri godine pohađali bi svojevrsni opći smjer, primjerice, dva ili više srodnih zanimanja, imali bi zajednički program, a tek u četvrtom razredu opredijelili bi se za konkretno zvanje automehaničara, autoelektričara, mehatroničara i tako dalje, i tek tada bi imali više praktične nastave.
Hrvatska bi time napustila sadašnji njemački model, koji podrazumijeva više prakse, a manje teorije. No, zbog općeg programa učenici bi dobili znanja koja bi ih bolje pripremila za fakultete, obrazloženje je autora.
Uz to, planira se osnivanje centara izvrsnosti, a sve kako bi se smanjio broj struka u školama svakoga, pa i najmanjeg, grada. Predlagači kao argument navode da, primjerice, u Nizozemskoj postoji samo sedam elektrotehničkih škola, a u nas 130. Ne samo što bi se u svakoj sredini trebale uskladiti potrebe tržišta rada i obrazovnog sustava, nego bi u nekoj sredini ili regiji trebao postojati po jedan centar izvrsnosti, unutar kojega bi bili i učenički domovi.
Tako bi, primjerice, u Dalmaciji, postojao jedan Centar za elektrotehniku, što znači da praktički ne bi postojalo više takvih smjerova u školama nekoliko gradova te regije, nego bi svi zainteresirani pohađali, i po potrebi bili smješteni, u tome jednom centru, svojevrsnom kampusu.
Također, planira se i uvođenje strukovne mature.
Sve su to zasad neslužbene informacije, jer detalje Strategije, na kojoj je radilo 60-ak stručnjaka predvođenih prof. dr. Nevenom Budakom sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, predstavnici medija još nisu imali čast vidjeti.
Javna rasprava od 16.rujna
Profesor Budak najavio je kako će javnost detalje strategije imati prilike vidjeti kada 16. rujna krene javna rasprava koja će trajati dva mjeseca.
Prema njegovim predviđanjima, izrada Nacionalnog kurikuluma trajat će najmanje dvije godine, a veće promjene u našem školstvu ne moramo očekivati još barem pet godina.
Ipak, detalji su djelomično procurili u javnost, pa tako i onaj da će razredna nastava, umjesto sadašnje četiri, biti duga pet godina, dok se veće promjene u trajanju srednje škole ne planiraju.
Dužom osnovnom školomdjeci bi se dalo više vremena da odluče o izboru buduće srednje škole, da se što kasnije suoče s odlukom “koja će im odrediti cijeli život“. Uvode se i licencije za nastavnike i ravnatelje, što će od njih zahtijevati trajno dodatno usavršavanje, a licencije će se obnavljati svakih nekoliko godina.
MARIJANA CVRTILA