(Slobodna Dalmacija) Ne samo što će budući hrvatski školarci u prvi razred osnovne škole kretati ako tekuće godine do 1. rujna napune šest godina života, nego će imati i dulje obvezno obrazovanje od sadašnjeg – umjesto osam, u osnovnoj će školi provesti ukupno devet godina.
No, to nije jedina veća novost koju predviđa nova Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije: ozbiljnije promjene, kako doznajemo, moglo bi posebno doživjeti strukovno obrazovanje u Hrvatskoj.
Sve više gimnazija
Kroz nekoliko godina, naime, omjer gimnazije : strukovne škole, koji sada iznosi 30 : 70 posto, trebao bi se promijeniti u korist gimnazija, odnosno hrvatski bi srednjoškolski sustav trebao imati najmanje 40 posto gimnazijalaca.
Budući uÄenici strukovnih Å¡kola najvjerojatnije se viÅ¡e neće morati već u prvom razredu srednje Å¡kole opredijeliti za konkretno zanimanje. Umjesto toga, prve tri godine pohaÄ‘ali bi svojevrsni opći smjer, primjerice, dva ili viÅ¡e srodnih zanimanja, imali bi zajedniÄki program, a tek u Äetvrtom razredu opredijelili bi se za konkretno zvanje automehaniÄara, autoelektriÄara, mehatroniÄara i tako dalje, i tek tada bi imali viÅ¡e praktiÄne nastave.
Hrvatska bi time napustila sadaÅ¡nji njemaÄki model, koji podrazumijeva viÅ¡e prakse, a manje teorije. No, zbog općeg programa uÄenici bi dobili znanja koja bi ih bolje pripremila za fakultete, obrazloženje je autora.
Uz to, planira se osnivanje centara izvrsnosti, a sve kako bi se smanjio broj struka u Å¡kolama svakoga, pa i najmanjeg, grada. PredlagaÄi kao argument navode da, primjerice, u Nizozemskoj postoji samo sedam elektrotehniÄkih Å¡kola, a u nas 130. Ne samo Å¡to bi se u svakoj sredini trebale uskladiti potrebe tržiÅ¡ta rada i obrazovnog sustava, nego bi u nekoj sredini ili regiji trebao postojati po jedan centar izvrsnosti, unutar kojega bi bili i uÄeniÄki domovi.
Tako bi, primjerice, u Dalmaciji, postojao jedan Centar za elektrotehniku, Å¡to znaÄi da praktiÄki ne bi postojalo viÅ¡e takvih smjerova u Å¡kolama nekoliko gradova te regije, nego bi svi zainteresirani pohaÄ‘ali, i po potrebi bili smjeÅ¡teni, u tome jednom centru, svojevrsnom kampusu.
Također, planira se i uvođenje strukovne mature.
Sve su to zasad neslužbene informacije, jer detalje Strategije, na kojoj je radilo 60-ak struÄnjaka predvoÄ‘enih prof. dr. Nevenom Budakom sa zagrebaÄkoga Filozofskog fakulteta, predstavnici medija joÅ¡ nisu imali Äast vidjeti.
Javna rasprava od 16.rujna
Profesor Budak najavio je kako će javnost detalje strategije imati prilike vidjeti kada 16. rujna krene javna rasprava koja će trajati dva mjeseca.
Prema njegovim predviÄ‘anjima, izrada Nacionalnog kurikuluma trajat će najmanje dvije godine, a veće promjene u naÅ¡em Å¡kolstvu ne moramo oÄekivati joÅ¡ barem pet godina.
Ipak, detalji su djelomiÄno procurili u javnost, pa tako i onaj da će razredna nastava, umjesto sadaÅ¡nje Äetiri, biti duga pet godina, dok se veće promjene u trajanju srednje Å¡kole ne planiraju.
Dužom osnovnom Å¡kolomdjeci bi se dalo viÅ¡e vremena da odluÄe o izboru buduće srednje Å¡kole, da se Å¡to kasnije suoÄe s odlukom “koja će im odrediti cijeli život“. Uvode se i licencije za nastavnike i ravnatelje, Å¡to će od njih zahtijevati trajno dodatno usavrÅ¡avanje, a licencije će se obnavljati svakih nekoliko godina.
MARIJANA CVRTILA