Zašto nisam uspjela smanjiti broj predmeta u školi

(Jutarnji list) Nekadašnja je HDZ-ova ministrica prosvjete, dugogodišnja ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije, Ljilja Vokić, komentirajući ovih dana najave koje stižu o smjernicama nacionalne strategije obrazovanja, izjavila da je i sama htjela integrirati neke srodne predmete, no da ju je u tome, 1990-ih, spriječio “stručni egoizam pojedinih grupa”.

Što ste konkretno htjeli napraviti po pitanju predmeta u školama u to doba, u vrijeme vašeg mandata?

– Smatrala sam korisnim spajati predmete i tako rasteretiti program. Nisam to radila napamet. Biologija je, primjerice, doista preopÅ¡irna. Mi smo 1995. proveli istraživanje, anketirali smo učenike osmih razreda u zagrebačkim, riječkim, splitskim i osječkim Å¡kolama. ÄŒak 64 posto ih je reklo da smatra da je, primjerice, kemija preteÅ¡ka. U Å vicarskoj, za usporedbu, nemate ni kemiju ni fiziku u osnovnoj Å¡koli. Oni smatraju da prerano uvoÄ‘enje tih predmeta u nastavu rezultira kasnijim otporom učenika prema njima. Ne misle da sedmi i osmi razredi nisu sposobni svladati to gradivo, ali misle da bi ih to previÅ¡e opteretilo. Nadalje, matematiku je teÅ¡kom smatralo 51 posto naÅ¡ih učenika Å¡estih razreda, 58 posto u sedmim i 54 posto u osmim razredima. Fizika je bila teÅ¡ka za 47 posto učenika sedmih i 41 posto učenika osmih razreda. To su odgovori na temelju kojih se može zaključiti da u Å¡koli treba neÅ¡to bitno mijenjati. Htjela sam rasteretiti program i spajati neke predmete, no tome su se suprotstavile stručne skupine; nijedna stručna skupina nije dala da se dira u njezin predmet, ustali su i profesori biologije, i kemije, i fizike… A ja sam u to doba imala i mirnu reintegraciju i druge stvari pa nisam mogla voditi dugotrajne rasprave o mogućem spajanju predmeta.

Vokacija je presudna

Å to ste konkretno htjeli mijenjati u osnovnoj, Å¡to u srednjoj Å¡koli?

– Moj stav je bio da 7. i 8. razred trebaju biti uvod u upis u srednju Å¡kolu te da djeci treba ponuditi viÅ¡e izborne nastave. Tako automatski rjeÅ¡avate i problem upisa, tj. usmjerenja, jer dijete koje želi dodatne sate iz matematike poslije ide u prirodoslovno-matematičku gimnaziju, dijete koje voli slikati i voli umjetnost ide u Å¡kolu primijenjene umjetnosti, dijete koje voli i jedno, i drugo i treće ići će u općeobrazovne Å¡kole, dijete koje voli tehniku ići će u tehničke Å¡kole… Dakle, otvoriti mogućnost izbornosti za djecu, dati im da viÅ¡e biraju, a to nastaviti i u srednjoj Å¡koli. Ja sam iÅ¡la u gimnaziju tog profila i sviÄ‘alo mi se tako raditi, a maturirala sam prije 40 godina. U četvrtom razredu gimnazije nisam morala sluÅ¡ati fiziku i kemiju ako nisam htjela. Kako sam poželjela studirati književnost, uzela sam dodatne satove hrvatskog jezika i dodatne satove povijesti. Imali smo i tri sata filozofije. Mi smo mogli izabrati ono Å¡to nas je zanimalo, Å¡to smo poslije i studirali.

Izbor do 5. razreda

Koliko ste izbornih sati kanili uvesti i u kojim razredima?

– S izbornim predmetima treba krenuti od petog razreda osnovne Å¡kole. Uz obavezne predmete (materinski jezik, matematika, strani jezik), priroda i druÅ¡tvo, povijest, zemljopis, biologija, likovni, glazbeni, tjelesni, tehnički (samo u 5., poslije informatika… da se djeca upoznaju s informatikom; nije se doÅ¡lo do računala preskakanjem povijesti, već razvojem tehnike…), treba djeci proÅ¡iriti mogućnost da uzmu izborne sate. Za peti razred dovoljan je samo jedan sat izborne nastave. Da Å¡kola postane malo leprÅ¡avija.

Na primjer: ‘Imala sam napornu matematiku, ali sad idem na krasni likovni’. Ili: ‘Ja volim matematiku i sad dodatno idem na meni inspirativnu matematiku’. U šestom izbornu nastavu treba povećati na dva sata, sedmom na tri, osmom na četiri sata. Tako dijete može uzeti četiri izborna predmeta po jedan sat ili jedan četiri sata, ili različite kombinacije… Također, ako je u petom izborna bila matematika, ne znači da se ona mora kao izborni predmet slušati i sljedećih godina. U sedmom sam uzela likovni, a u osmom ne moram. U srednjoj školi u trećem i u četvrtom razredu treba ponuditi pojačanu izbornost, razmisliti o većem broju sati. Ja sam bila veliki zagovornik strategije izbornosti u nastavi. Dakle, da postoji obvezni dio (ne može se dogoditi da se učenik ‘prošeta’ kroz školu a da ima samo obavezne predmete), a s druge strane ponuditi djetetu da se individualno razvija, da izabere pojedine predmete. No, u Odboru za obrazovanje rekli su mi da je to ‘preliberalno’.

Koje ste predmete htjeli integrirati u cjelinu?

– RazmiÅ¡ljali smo o spajanju fizike i kemije ili kemije i biologije. No, sveučiliÅ¡tima je to nezamislivo. Danas profesor kemije ne može predavati kemiju i biologiju, kao ni profesor fizike fiziku i kemiju.

Zašto spajati fiziku i kemiju?

– Jer se ipak u odreÄ‘enim dijelovima isprepleću. Moglo bi se to učiniti i s fizikom i matematikom, ali matematiku nitko ne dira, matematika je uvijek i svagdje zasebna. Ja bih fiziku i kemiju spajala radije nego kemiju i biologiju jer se isprepleću i u jednadžbama i u pojmovima.

Drugi svijet

Ne bi li bilo logičnije spojiti kemiju i biologiju, to je kod nas dvopredmetni studij?

– Moguće, meni se činilo da se fizika i kemija viÅ¡e isprepleću. Ali ja sam drugi svijet. Možda bi se mogle spajati i sociologija, politika i gospodarstvo; logika i filozofija, iako logiku trebate svladati prije da biste naučili filozofiju. Treba razmisliti i o spajanju umjetničkih predmeta. ZaÅ¡to se u srednjoj Å¡koli ne bi radilo na principu korelacije? Kad radite impresionizam, zaÅ¡to ga ne biste obradili i u glazbi, i u likovnosti, i u književnosti?

Obavezna srednja Å¡kola!?

Nakon što smo uveli obaveznu predškolu, i srednja će škola, najavljuje se, postati obavezna.

– U Hrvatskoj je obavezna osnovna Å¡kola, a 750.000 Hrvata nema osnovnu Å¡kolu. I Å¡to smo poduzeli. NiÅ¡ta? Srednja Å¡kola mora, piÅ¡e u Ustavu, biti dostupna svima pod jednakim uvjetima, i to je najbolja definicija. Možda ne bi bilo loÅ¡e uvesti obavezno jednogodiÅ¡nje Å¡kolovanje poslije osnovne Å¡kole, kao jednogodiÅ¡nju pripremu za najjednostavnije poslove. Å to ćemo dobiti ako se srednja Å¡kola nametne kao obvezna? Mnogi mladi nemaju zavrÅ¡enu osnovnu, nisu to samo stare generacije.