Dr. MiliÅ¡a o padu ‘Bolonje’: To je prvi potez ove Vlade koji podržavam

(Slobodna Dalmacija) Bolonja” je uvela kaos u sustav, Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) to će ispraviti – najavio je Željko Jovanović, ministar znanosti, na predstavljanju Zakona o HKO-u, temeljnom dokumentu na osnovi kojega će se razviti novi standardi kvalitete u obrazovanju, te za dvije godine s njima usklađivati obrazovni programi u srednjim školama i na fakultetima.

Bolonjski proces, novi način studiranja koji je u Hrvatskoj uveden 2005. godine, mogao bi se meÄ‘u prvima naći na “bubnju” – ministar najavljuje njegovu temeljitu reviziju, a kao paradigmu kaosa navodi podatak da je 2004. godine u nas bilo 400 studijskih programa, a danas ih je čak 1300.

– Danas imamo nebrojene programe, primjerice, za prvostupnika ekonomije, koji su vrlo različiti. Jesu li svi oni na razini na kojoj trebaju biti, vidjet ćemo kada uspostavimo standarde kvalitete. Nitko tko ne bude udovoljavao standardima, neće moći ponijeti brend kvalitete HKO-a, tako da neke programe očekuju postupci reakreditacije – najavljuje Ružica Beljo Lučić, ministrova pomoćnica za visoko Å¡kolstvo.

“Hitno krenite u reviziju ‘Bolonje’!” – složna je i akademska zajednica, iz koje je dosad više puta upozoreno kako Bolonjski proces na našim fakultetima grca u problemima. Slične probleme imala su i brojna europska sveučilišta koja su već pokrenula njegovu reviziju.

Jedan od najžešćih kritičara toga procesa, koji čak zagovara ukidanje “Bolonje”, zadarski je pedagog prof. dr. Zlatko Miliša, trenutačno profesor na osječkom Filozofskom fakultetu:

– To je prvi potez Vlade koji podržavam. “Bolonja” nas je vratila u srednju Å¡kolu, ponovno se traži faktografsko znanje, memoriranje, popisivanje studenata. Nas nastavnike ubija administriranje. Ni jedan od postavljenih ciljeva procesa nije postignut, kaže naÅ¡ sugovornik: upropaÅ¡tena je kvaliteta studiranja, doÅ¡lo je do ekspanzije obrazovanja, od otvaranja brojnih veleučiliÅ¡ta do sveučiliÅ¡nih programa, a sve na Å¡tetu kvalitete – dodaje prof. MiliÅ¡a.

Duljina Å¡kolovanja potpuno nepotrebno produžena je s četiri na pet godina, jer viÅ¡e od 90 posto prvostupnika nakon tri godine preddiplomskog studija ionako upisuje (uglavnom dvogodiÅ¡nje) diplomske studije. I dalje imamo more rascjepkanih predmeta, osobito u druÅ¡tveno-humanističkim znanostima, viÅ¡e je obveznih nego izbornih predmeta, a trebalo bi biti obratno, nema mobilnosti, ne postoje kriteriji izvrsnosti…

– Suludo je da prvostupnici dobivaju uvjerenja o zavrÅ¡enom preddiplomskom studiju, a nemaju se gdje zaposliti. Oni su nitko i niÅ¡ta, to je prijevara. Možemo revidirati “Bolonju”, ali na kraju će se pokazati da ju je najbolje ukinuti – decidiran je prof. MiliÅ¡a.

– Ne bih rekao da je kaos uvela “Bolonja”, nego način na koji je uvedena – smatra prof. dr. Hrvoje Kraljević, profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i bivÅ¡i ministar znanosti koji je 2001. potpisao pristupnicu Hrvatske Bolonjskom procesu.

– “Bolonja” nije uvedena na način na koji je zamiÅ¡ljena. JoÅ¡ smo te 2001. upozoreni kako je rascjepkanost sveučiliÅ¡ta na fakultete u suprotnosti s idejom “Bolonje”, ali, ni do danas nije doÅ¡lo do integracije sveučiliÅ¡ta. TakoÄ‘er, cilj je da preddiplomskih studija bude Å¡to manje, odnosno da budu Å¡to generalniji, općenitiji, jer su zamiÅ¡ljeni kao viÅ¡a razina gimnazija koja bi trebala omogućiti prijelaz na Å¡to viÅ¡e različitih diplomskih studija – ističe prof. Kraljević.

Prof. dr. Pero Lučin, rektor Riječkog sveučilišta i voditelj pregovaračkog tima s EU-om za poglavlja znanosti i obrazovanja koja su prva zatvorena, ističe:

– Nije toliko potrebna revizija “Bolonje”, nego naÅ¡e interpretacije procesa. NaÅ¡ kvalifikacijski okvir dosta je zakasnio, pa se javlja nesklad izmeÄ‘u potreba tržiÅ¡ta rada i studijskih programa. Zamisao je “Bolonje” da programi budu fleksibilni, da se praktički mijenjaju svake godine. Trebaju nam i promjene u načinu učenja, te u organizaciji nastave.

Marijana Cvrtila