(VeÄernji.hr) Vlada time želi sprijeÄiti neodgovorno zapoÅ¡ljavanje u županijskim bolnicama i Å¡kolama
Vlada priprema zakon po kojem bi se decentralizirale obveze vezane uz Å¡kolstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, Å¡to drugim rijeÄima znaÄi da bi općine i županije morale isplaćivati plaće uÄiteljima, lijeÄnicima, zaposlenicima socijalne skrbi. Ona općina koja ne bude imala novac potreban za namirenje plaća, morat će svoje ovlasti prepustiti županiji. Ideja je to koju je osmislilo Ministarstvo financija kako bi olakÅ¡alo rezanje troÅ¡kova u javnim službama. Decentralizacija bi, kažu, sprijeÄila neodgovorno zapoÅ¡ljavanje u županijskim bolnicama i Å¡kolama, a i veće obveze pokazale bi da neke općine jednostavno nemaju financijski kapacitet.
Stvorilo bi se, kažu, sedamdesetak jakih općina i gradova, koji bi bili pod kontrolom 20 jaÄih županija, a rasteretilo bi se državu plaćanja za tuÄ‘e odluke. Po danaÅ¡njim pravilima, ravnatelj županijske bolnice može zaposliti nekoliko zaposlenika, bez obzira na to Å¡to ima brojna dugovanja prema dobavljaÄima, jer plaće nisu njegova briga, već padaju na teret srediÅ¡njeg državnog proraÄuna. Masa plaća je 21,5 milijardi kuna, a kako se procjenjuje da je broj zaposlenih u javnim službama oko 180.000, veći dio spomenutog iznosa morala bi uprihoditi lokalna i regionalna država. Nismo saznali bi li država transferirala sredstva ili bi lokalnoj upravi prepustila neke porezne prihode. InaÄe, država ima velikih problema s kontrolom troÅ¡kova za zaposlenike.
Iako je najavljeno da će se uÅ¡tedjeti dvije milijarde kuna, izvrÅ¡enje proraÄuna pokazuje da su troÅ¡kovi u prvih pet mjeseci zapravo veći nego lani i to za 170 milijuna kuna. Za to su najodgovorniji Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo zdravlja.
Pokusni kunići
Ta ministarstva nisu napravila preustroj pa isplaćuju plaće po starim pravilima. A Vlada priprema obraÄun s agencijama, zavodima, institutima i ostalim državnim tijelima Äiji zaposlenici imaju veće plaće nego državni službenici. Analizirano je, saznajemo, 50-ak agencija, a u svakoj se pokazalo da su prosjeÄne plaće veće nego u ministarstvima. Svaki je ministar dobio zadaću da to uskladi, kako se viÅ¡e ne bi dogaÄ‘alo da vozaÄ Ustavnog suda ima plaću jednaku naÄelniku službe ili pak da ÄistaÄica u ministarstvu ima plaću 2500 kuna, a domar u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi 4000 kuna.
Visoka struÄna sprema razliÄito je plaćena, pri Äemu su primanja zaposlenika agencija veća po nekoliko tisuća kuna, ali to nije cilj “uravnilovke†koja se sprema od 1. sijeÄnja 2013. Cilj je izjednaÄiti plaće za ljude koji obavljaju isti posao, a samo na tome, izraÄunalo je Ministarstvo financija, mogu se uÅ¡tedjeti deseci milijuna kuna.
Ljudi s posebnim znanjima bit će zaÅ¡tićeni, jer postoje kadrovi u agencijama, poput onih u civilnom zrakoplovstvu i sektoru lijekova, koji će zbog svojih specifiÄnih znanja i dalje imati visoka primanja. UÅ¡tede će se postići i centraliziranjem isplate plaća, sustav koji je u testnoj fazi, a pokusni kunići ovog će ljeta biti zaposlenici Ministarstva financija i Ministarstva uprave, kojima će plaću obraÄunavati i isplaćivati Fina.
InaÄe, u sustavu radi 3000 ljudi na obraÄunu plaća, Å¡to znaÄi da na svakih 80 ljudi u državnim i javnim službama, radi jedna osoba Äiji je posao samo raÄunanje plaća. Tome kraj dolazi 1. sijeÄnja 2013. godine.
Marina Å unjerga