O Nacionalnom okvirnom kurikulumu oglasila se i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti preko svog Älana zaduženog za fiziku, akademika Vladimira Paara. Ovdje prenosimo njegovo izlaganje s nedavno održanog skupa o Å¡kolstvu.
O budućnosti Hrvatske odluÄit će kvaliteta Å¡kolstva – Å¡to umjesto NOK-a?
Vladimir Paar
HAZU i FiziÄki odsjek PMF-a SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu
 Želimo li europsku Hrvatsku u kojoj će se dobro živjeti ili zemlju slabo obrazovane i slabo plaćene radne snage? To je kljuÄno pitanje s kojim se suoÄavamo, a bitan faktor koji će odluÄiti o budućnosti Hrvatske je kvaliteta Å¡kolstva. PogreÅ¡na orjentacija u reformi Å¡kolstva imala bi dramatiÄne posljedice i zato je potreban veliki oprez i cjelovito sagledavanje obrazovne vertikale, bez brzopletih improvizacija. Zato ozbiljne primjedbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iznesene na Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) koji je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta treba vrlo ozbiljno razmotriti.
“PredsjedniÅ¡tvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svojoj 8. redovitoj sjednici, održanoj 2. studenoga 2010., zakljuÄilo je da objavljeni dokument pod nazivom Nacionalni okvirni kurikulum u sadaÅ¡njem obliku, nije prihvatljiv u svom općem, kao ni posebnom dijelu. KonaÄni tekst Kurikuluma nije u skladu s preporukama Hrvatske akademije o cjelovitom pristupu preobrazbi predvisokoÅ¡kolskog obrazovanja, kao ni s predloženim dokumentima Europske unije. Ocjenjuje se, da na temelju Kurikuluma u objavljenom tekstu, nije moguće zapoÄeti sustavnu preobrazbu Å¡kolstva u Republici Hrvatskoj.”
HAZU je tijekom proteklih deset godina održala tri simpozija o razvoju Å¡kolstva, te objavila niz publikacija i stavova iz kojih je razvidan razvoj obrazovanja sukladan potrebama znanstveno-tehnoloÅ¡kog razvoja hrvatskog gospodarstva i druÅ¡tva. Predloženo je da zbog presudne važnosti tog problema za budućnost Hrvatske, treba hitno otvoriti dijalog izmeÄ‘u dva razliÄita sada prisutna koncepta razvoja hrvatskog Å¡kolstva, koncepta koji se zastupa u NOK-u i koncepta za znanstveno-tehnoloÅ¡ki razvoj gospodarstva i druÅ¡tva koji već desetljeće zastupa Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Potrebno je da se na temelju znanstvenih i struÄnih argumenata izradi strategija reforme Hrvatskog Å¡kolstva sukladno zahtjevima Å¡to ravnopravnijeg položaja Hrvatske u EU i u globalnom svijetu.
Neprihvatljiv odnos NOK-a prema temeljnim znanjima
U raspravama u HAZU naglašava se neprihvatljivost odnosa NOK-a prema temeljnim znanjima, posebice prema prirodoslovnim predmetima, fizici, kemiji i biologiji kao i prema temeljnim društvenim pdmetima, kao primjerice prema povijesti. U NOK-u se kaže:
«U gimnazijama i ÄeverogodiÅ¡njima srednjim Å¡kolama, tj. viÅ¡im razredima srednje Å¡kole, sadržaji će se strukturirati po nastavnim predmetima (primjerice: matematika, kemija, fizika, povijest, hrvatski jezik itd.).»
Jedno od bitnih spornih pitanja je upravo inzistiranje autora NOK-a, da primjerice fizika i kemija, koji su sada zastupljeni u 7. i 8. razredu osnovne Å¡kole i od 1. razreda u gimnaziji, budu kao predmeti svedeni samo na dva zadnja razreda gimnazije dok bi prije toga bili integrirani u jedan skupni predmet (prirodoslovlje), sa reduciranom satnicom. No autori NOK-a i dalje inzistiraju na tom udaru na prirodne predmete, ignorirajući upozorenja da bi time onemogućili kvalitetno obrazovanje budućih inženerskih, biomedicinskih, biotehniÄkih, prirodoslovnih i drugih kadrova, i time ugrozili razvoj Hrvatske.
Odnos temeljne predmetne i međupredmetne (interdisciplinarne) nastave
Vrlo je važno ispravno ugraditi odnos disciplinarnih (predmetnih) i interdisciplinarnih (meÄ‘upredmetnih) sadržaja. Dok moderni kurikul afirmira srediÅ¡nju ulogu temeljnih (disciplinarnih) znanja kao glavnog pokretaÄa razvoja i kao temelja za studij, naroÄito inženjerskih, medicinskih i biotehniÄkih struka, kao i za cjeloživotno obrazovanje, u prijedlogu NOK-a za neke predmete (primjerice za fiziku, kemiju i biologiju) uloga temeljnih znanja se marginalizira. Ne smije se zanemariti Äinjenica da je stjecanje solidnih temeljnih znanja preduvjet za uspjeÅ¡no ukljuÄivanje egzemplarnih primjera meÄ‘upredmetnih korelacija.
Osim toga, u NOK-u javlja jedna dalekosežna zabluda, a to je tendencija da se meÄ‘upredmetne korelacije ograniÄe na uža znanstvena podruÄja. Nekad je bilo tako, ali danas u 21. stoljeću situacija je drukÄija: interdisciplinarne korelacije u sve većoj mjeri viÅ¡e se ne mogu zatvoriti iskljuÄivo samo u pojedino podruÄje, na primjer samo u matematiÄko ili samo u prirodoslovno ili samo u druÅ¡tveno-humanistiÄko.
Pogledajmo konkretan primjer iz jednog srednjoeuropskog kurikula (slovenskog) za zadnji razred osnovne Å¡kole. (U slovenskom sustavu ono Å¡to je kod nas u vrtiću “mala Å¡kola”, kod njih se tretira kao prvi razred osnovne Å¡kole, naÅ¡ prvi razred osnovne Å¡kole odgovara njihovom drugom razredu, …., i naÅ¡ osmi razred odgovara njihovom devetom razredu.) Za predmet fizika broj meÄ‘upredmetnih veza izmeÄ‘u fizike s drugim predmetima u zadnjem razredu osnovne Å¡kole je redom: s tehnikom i tehnologijom – 8 veza, s matematikom – 8 veza, s tjelesnom i zdravstvenom kulturom – 2 veze, s geografijom – 2 veze, s biologijom – 2 veze, s prirodom – 2 veze, s kemijom – 1 veza. A NOK predviÄ‘a zatvoriti fiziku u usko podruÄje prirodoslovlja, samo s fizikom i biologijom! SliÄno vrijedi i za druge predmete: Primjerice, matematika je u slovenskom kurikulu interdisciplinarno povezana i s kemijom i biologijom i medicinom i tehnikom i informatikom i ekonomijom i lingvistikom i poviješću i likovnim i muziÄkim odgojem i vjeronaukom. Odatle se vidi da je koncept jedinstvenog prirodoslovnog predmeta umjesto postojećih predmeta fizika, kemija, biologija i prirodna geografija pogreÅ¡an.
Nadalje, prijelaz na koncept integriranog prirodoslovlja objektivno je neostvariv i zato jer nema nastavnih kadrova koji bi bili u stanju izvoditi takvu integriranu nastavu Äetiriju predmeta, pa bi to nužno vodilo na nestruÄnu nastavu, tj. na pad kvalitete nastave.
Sljedeći važan faktor je i to Å¡to postoje znatna negativna iskustva u zemljama koje su pokuÅ¡ale s integriranom nastavom prirodoslovlja, primjerice u Finskoj i Engleskoj, koji su se suÄelili sa znatnim teÅ¡koćama i negativnim efektima, unatoÄ tome Å¡to imaju znatno povoljnije kadrovske i materijalne uvjete nego Hrvatska.
Jedino kvalitetno i solidno temeljno znanje unutar svake pojedine discipline, tj. unutar svakog predmeta, može biti osnova za ulaženje u interdisciplinarne (meÄ‘upredmetne) korelacije. Smanjenje kvalitete temeljnih znanja, imalo bi dramatiÄne posljedice na razvoj obrazovanja i za budući razvoj Hrvatske. Toga bismo svi trebali biti svjesni. Definiranje uÄeniÄkih kompetencija ispod razine uÄeniÄkih kompetencija u srednjoeuropskom okružju vodilo bi Hrvatsku u podreÄ‘eni položaj u globalnom svijetu.
Bilo bi vrlo korisno da svi zainteresirani na webu pogledaju kako izgledaju moderni kurikuli u naÅ¡em srednjoeuropskom susjedstvu (potražiti na Google-u “uÄni naÄrt” (slovenski kurikul) i “Lehrplan” (austrijski i njemaÄki kurikuli)).
Opasnost reduciranja temeljnih znanja u Å¡kolstvu
Moguća opasnost zanemarivanja temeljnih znanja prisutna je u NOK-u, što se može vidjeti, na primjer, usporedbom s moderno koncipiranim srednjoeuropskim kurikulima iz Austrije i Slovenije. Primjerice, iz te se usporedbe vidi da je opseg temeljnih znanja fizike u modernom srednjoeuropskom kurikulu veći nego što je u sadašnjem hrvatskom nastavnom programu, a posebno veći nego ubudućem reduciranom programu prema NOK-u..
Jedno mora biti jasno: jedino kvalitetno i solidno temeljno znanje unutar svake pojedine discipline, tj. unutar svakog predmeta, može biti osnova za ulaženje u interdisciplinarne (meÄ‘upredmetne) korelacije. PokuÅ¡aj smanjenja satnice i kvalitete temeljnih znanja imao bi dramatiÄne posljedice na razvoj obrazovanja i za budući razvoj Hrvatske. Toga bismo svi trebali biti svjesni. Definiranje uÄeniÄkih kompetencija ispod razine uÄeniÄkih kompetencija u srednjoeuropskom okružju vodilo bi Hrvatsku u podreÄ‘eni položaj u globalnom svijetu. Å to se tiÄe kompetencija i sadržaja i metoda pouÄavanja ne smijemo ići ispod razine srednjoeuropskih zemalja.
Svjetska je praksa da pri uvoÄ‘enju svakog novog kurikula treba u prvom redu uzeti u obzir glavni cilj: poboljÅ¡anje kvalitete obrazovanja uz Å¡to manje organizacijskih promjena. Organizacijske promjene predviÄ‘ene NOK-om, kao primjerice promjene ciklusa obrazovanja, promjene strukture nastavnog kadra (npr. uvoÄ‘enje uÄitelja razredne nastave umjesto sadaÅ¡njih nastavnika i profesora u predmetnoj nastavi), uvoÄ‘enje dodatnih predmeta a bez definiranja kojim će se postojećim predmetima smanjiti satnica, smanjivanje potrebne struÄne razine pri izvoÄ‘enju predmetne nastave itd. imale bi krupne negativne posljedice na kvalitetu nastave.
U srednjoeuropskim zemljama su poboljšanja nacionalnih kurikula uvodili postupno, razred po razred – godinu po godinu, kao važan preduvjet za kvalitetnu reformu. Potreban je dugogodišnji projekt postupnog uvođenja svakoga novog kurikula. Svaki pokušaj brzopletog uvođenja reforme i organizacijskih promjena nužno vodi do pada kvalitete obrazovanja.
Svako nametanje reforme Å¡kolstva na uÅ¡trb uloge prirodnih predmeta, ignorirajući upozorenja da bi time onemogućili kvalitetno obrazovanje budućih inženjerskih, medicinskih, biotehniÄkih, prirodoslovnih i drugih kadrova, bitno bi ugrozilo razvoj Hrvatske.
Pouke o strategiji obrazovanja iz dokumenta Nacionalne akademije znanosti SAD
Važan dokument o razvoju suvremenoga Å¡kolstva u funkciji razvoja, a koji nije uzet u obzir pri izradi NOK-a, jest studija koju je na zahtjev Kongres SAD-a izradila Nacionalna akademija znanosti SAD, «Rising above the gathering storm» (The National Academies Press, Washington, D.C., 2007). U tom dokumentu daju se konkretni prijedlozi kako se suoÄiti s krizom i izaći iz nje. Stavove iz te studije trebalo bi uzeti u obzir pri izradi NOK-a, posebice uoÄiti treba relativizaciju uloge samoga kurikula ako nisu ostvareni potrebni kadrovski preduvjeti. Taj dokument istiÄe da je temeljni stup reforme Å¡kolstva stalno povećavanje kvalitete i motiviranosti nastavnog kadra, boljim materijalnim i druÅ¡tvenim statusom te intenzivnim umrežavanjem na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini i aktiviranjem najkvalitetnijih praktiÄara sa Å¡kola kao nastavnika-instruktora. Polazi se od toga da su empirijska istraživanja pokazala da su najvažniji faktori poboljÅ¡anja kvalitete Å¡kolstva kvaliteta, motiviranost i stalno struÄno osposobljavanje nastavnog kadra, a ne sam kurikul. Empirijska istraživanja su dokazala da vrhunski nastavnik neovisno o kurikulu postiže bolje rezultate nego nedovoljno usavrÅ¡avan i motiviran nastavnik uz najkvalitetniji kurikul. Zato glavna pozornost u reformi Å¡kolstva treba biti usmjerena na nastavni kadar, njihov materijalni i druÅ¡tveni status, treba stalno poticati njihovu motivaciju i razvijati efikasni sustav stalnog struÄnog usavrÅ¡avanja, kao i jaÄati njihov kontakt sa znanstvenicima i struÄnjacima u podruÄju predmeta koji predaju.
Najviši prioritet daje se sljedećim pravcima djelovanja u školstvu:
Stimulativnim mjerama treba talentirane mlade ljudi privlaÄiti u nastavniÄke satudije.
Treba intenzivno struÄno usavrÅ¡avati nastavnike sa Å¡kola, naroÄito koristeći Äetiri modela usavrÅ¡avanja: ljetne istraživaÄke institute (aktivno uvoÄ‘enje nastavnika u znanstveni rad iz znanstvenog podruÄja i dublje sagledavanje znanstvenih osnova predmeta koji predaju); poslijediplomske studije; osposobljavanje obrazovnih instruktora meÄ‘u najkvalitetnijim nastavnicima sa Å¡kola; poboljÅ¡avanje kvalitete i metoda pouÄavanja.
Plaće nastavnika moraju biti usklađene s plaćama koje mogu dobiti u privatnom sektoru i sukladne njihovom važnom doprinosu društvu, a adekvatno treba poboljšati i njihov društveni status. Treba financijski nagrađivati izrazito kvalitetne i uspješne nastavnike.
Treba poticati zajedniÄki rad Å¡kola, institucija visokog obrazovanja i gospodarstva na prilagodbi obrazovnih standarda  škole potrebama studija i radne snage; raditi na razvoju kvalitetnih kurikula; i razvijati ambiciozne ali realistiÄne ciljeve uspjeÅ¡nosti uÄenika. To bi trebalo uzeti u obzir i pri planiranju reforme Å¡kolstva u Hrvatskoj.
Dokument zakljuÄuje da se bez odluÄne akcije viÅ¡e ne će moći održati dosadaÅ¡nji životni standard: «Nakon viÅ¡e generacija, po prvi put djeca će se suoÄiti s perspektivom siromaÅ¡nijeg životnog standarda nego Å¡to su ga imali njihovi roditelji». Jedini odgovor za izlaz iz krize jest da se odluÄnim mjerama intenzivira uloga i uporaba znanja. Zato obrazovanje dobiva prioritetnu važnost.” Dokument naglaÅ¡ava da u globalnom svijetu u kojemu se znanje Å¡iri poÄinje erozija gospodarskog položaja zemalja koje su se orjentirale na slabo obrazovanu i nefleksibilnu radnu snagu. TakoÄ‘er, da nedovoljna odgojno-obrazovna razina takoÄ‘er predstavlja osnovu za korupciju i za pogreÅ¡ne razvojne poteze u druÅ¡tvu, s dugoroÄnim Å¡tetnim djelovanjem.
Stavovi iz dokumenta Europske komisije o nastavi iz matematike, prirodnih predmeta, informatike, tehnike i biomedicine
U vezi europske orjentacije hrvatskog nacionalnog kurikula, u obzir treba uzeti dokument EU o reformi Å¡kolskog obrazovanja iz matematike, fizike, kemije, biologije, biomedicine, informatike i tehnike (European Comission: Science Education Now: A renewed pedagogy for the future of Europe, Brussels, 2007). U ovom dokumentu razmatra se matematiÄko-fizikalno-kemijsko-bioloÅ¡ko-biomedicinsko-informatiÄko-tehniÄko podruÄje. Taj dokument je u raskoraku s NOK-om. Terminom “science” u kontekstu dokumenta EU svi ovi predmeti jednim imenom obuhvaćaju terminom «science» («znanost»). Nasuprot tom kljuÄnom europskom dokumentu, NOK-u ograniÄava “science” samo na integrirane sadržaje fizike, kemije i biologije.
Dakle važno je da se koreliraju i temeljna matematiÄko-prirodoslovna znanja, koja se uÄe disciplinarno po predmetima matematika, fizika, kemija, biologija i informatika, a primjenjuju se interdisciplinarno. U definiranju ovog dokumenta Europske Unije naglaÅ¡ava se potreba da se napusti metoda nametanja kabinetskog dokumenta.
U zakljuÄnim preporukama se istiÄe: prioritetno je djelovanje usmjereno na poboljÅ¡anje kvalitete nastave prirodnih i tehniÄkih znanosti, u prvom redu poboljÅ¡anim metodama pouÄavanja. Nastavni kadar mora postati glavni aktivni sudionik u procesu reforme i potrebna je jaÄa podrÅ¡ka strukovnim usavrÅ¡avanjem i novÄanom stimulacijom. Treba konkretno poticati prihvaćanje novih metoda pouÄavanja, i pouÄavanje na atraktivan naÄin, te stimulirati uÄenje temeljeno na istraživanju.
No naglaÅ¡ava se da pouÄavanje temeljeno na istraživanju i tradicionalno deduktivno pouÄavanje nisu meÄ‘usobno iskljuÄivi, nego da se u nastavnom procesu trebaju nadopunjavati. Dokument posebno istiÄe da se pouÄavanje u većoj mjeri usmjeriti na temeljne pojmove i metode.
Nastavnici su kljuÄni aktivni sudionici u obnovi obrazovanja. Posebno je važno njihovo ukljuÄivanje u mrežu nastavnika na regionalnoj i državnoj razini, poboljÅ¡avanje kvalitete pouÄavanja i za poticanje motivacije nastavnika. Umrežavanje nastavnika je istaknuto kao važna komponenta profesionalnog razvoja nastavnika, komplementarno tradicionalnim oblicima struÄnog usavrÅ¡avanja i važno za poticanje motivacije i angažiranosti nastavnika. NaglaÅ¡ava se negativni uÄinak strukovne izolacije nastavnika. Nasuprot tome, ukljuÄivanje u profesionalnu mrežu nastavnicima omogućuje da obogaćuju svoju nastavnu praksu i profesionalnu razinu suradnjom unutar i izmeÄ‘u Å¡kola, razvojem i vrednovanjem metoda pouÄavanja, razmjenom ideja, materijala i iskustava, unapreÄ‘ivanjem kvalitete, te suradnjom izmeÄ‘u uÄitelja i znanstvenika.
Treba naglasiti da su ta kljuÄna opredjeljena ovog dokumenta Europske komisije iz 2007. godine potpuno sukladna stavovima iz ranijih dokumenata HAZU.
OgraniÄena uloga nacionalnog kurikula
Nacionalni kurikul je je jedna od komponenata za poboljÅ¡anje kvalitete Å¡kolstva, ali nije najvažnija. Svjetska iskustva dokazuju da promjena nacionalnog kurikula sama za sebe ne može poluÄiti željene rezultate.
Svjetska je praksa da pri uvođenju novog kurikula treba u prvom redu imati glavni cilj: poboljšanje kvalitete obrazovanja uz što manje organizacijskih promjena.
Sukob koncepcija u Hrvatskoj ogleda se i u samom izboru rijeÄi kurikulum za prijevod strane rijeÄi curriculum. Odluka Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika, s potpisom predsjednika Vijeća akademika KatiÄića, jest da se strana rijeÄ curriculum na hrvatski jezik nikako ne može prevesti kao kurikulum, nego hrvatskim rijeÄima naukovna osnova ili nastavni uputnik.
Ako bi se pak koristila tuÄ‘ica, iako za to nema nikakve potrebe kad postoje adekvatne hrvatske rijeÄi, tada bi se trebala koristiti tuÄ‘ica kurikul a ne kurikulum (sliÄno kao Å¡to, na primjer, koristimo tuÄ‘icu gimnazija, a ne gimnazium). No budući da Ministarstvo joÅ¡ nije donijelo odluku o prijevodu strane rijeÄi curriculum na hrvatski jezik, u ovom se izlaganju koristi tuÄ‘ica kurikul koja je jeziÄno dopuÅ¡tena.         Detaljno struÄno obrazloženje dano je u Äasopisu Jezik u Älanku autorica D. Smajić i I. Vodopije. Tvrdnja da se rijeÄ kurikulum upotrebljava u europskim jezicima, koja se sada nestruÄno koristi kao argument za tuÄ‘icu kurikulum, je pogreÅ¡na: rijeÄ curriculum se u pravilu prevodi na nacionalne jezike, kao primjerice: uÄni naÄrt (slovenski), Lehrplan (njemaÄki), laeroplan (Å¡vedski), leerplan (nizozemski), uÄeben plan (bugarski), studijni plan (ÄeÅ¡ki), program nauchania (poljski), plan de estudios (Å¡panjolski), undervisningsplan (norveÅ¡ki), muefredat programi (turski), kurs obuÄenija (ruski), macibu plans (latvijski), mokymo planas (litavski), naÄaljnij plan (ukrajinski), uÄni naÄrt (slovenski), tanterv, tananyag (madžarski), öppekava (estonski), opetussuunnitelma, opinto-ohjelma (finski), laeseplan, undervisningsplan (danski), Å¡kolska osnova (slovaÄki), programma di studi (talijanski), programme d΄etudes (francuski).
Kao primjer srednjoeuropskog predmetnog kurikula mogao bi poslužiti novi slovenski nacionalni kurikul za biologiju u općoj gimnaziji (2008/2009). Taj kurikul (uÄni naÄrt) sadrži tri dijela: obvezni predmet (210 sati), izborne sklopove (od po 35 sati) i dodatni sklop za biologiju na maturi (140 sati). Predmetno povjerenstvo za izradu nacionalnog kurikula iz biologije ima 9 Älanova, a u autorskom i suradniÄkom timu je sudjelovalo 16 Älanova i angažirana su dva recenzenta i urednik. Dokument ima 71 stranicu. Materijal je rasporeÄ‘en u sedam poglavlja: opis predmeta, opći cilj i kompetencije, sadržaji i ciljevi, oÄekivana postignuća, meÄ‘upredmetne veze, didaktiÄke preporuke i vrednovanje postignuća. Iz potanke razrade sadržaja i ciljeva obveznog programa vidljivo je da se daleko najveći dio odnosi na temeljna znanja iz biologije: život na Zemlji, graÄ‘a i djelovanje stanice, geni i nasljeÄ‘ivanje, evolucija, graÄ‘a i djelovanje organizama, ekologija, istraživanje i pokusi. Izborni programi ukljuÄuju sklopove: biotehnologija i mikrobiologija, bioloÅ¡ke osnove zdravog života, itd., a dodatni program za maturu ukljuÄuje biologiju stanice, fiziologiju Äovjeka, ekologiju-bioloÅ¡ku raznolikost-evoluciju i naÄine znanstvenog djelovanja.
Temeljno naÄelo u izradi kurikula mora biti da kompetencije hrvatskog uÄenika ne smiju biti ispod razine kompetencija uÄenika drugih srednjoeuropskih zemalja i da bude adekvatno zastupljen vlastiti nacionalni identitet i vrijednosti, na razini kruga srednjoeuropskih zemalja kojemu Hrvatska civilizacijski i povijesno pripada. Istodobno, treba poÄeti intenzivno struÄno osposobljavanje praktiÄara za primjenu novih metoda pouÄavanja i novih znanja te s ustrojavanjem sustava, poglavito s ustrojavanjem i uhodavanjem mreže instruktora i mreže oglednih Å¡kola. To su kljuÄni suvremeni svjetskih trendovi obrazovanja u funkciji znanstveno-tehnoloÅ¡kog razvoja gospodarstva i druÅ¡tva, a koji su iznijeti i u dokumentima, na koje je upozoravala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Pouka iz nekih obrazovnih promašaja finskog školstva
Finska je poznata po tradicionalno kvalitetnom Å¡kolstvu, s izvrsnim kadrovskim i materijalnim uvjetima. No zadnjih deset godine pokazuju se i znatni problemi. Oni su u prvom redu uzrokovani spuÅ¡tanjem razine temeljnih znanja, pretjeranom liberalizacijom koja omogućuje porast udjela “mekih” predmeta na uÅ¡trb “tvrdih”, tj. na uÅ¡trb predmeta koji daju temeljna znanja. Taj trend je potpomognut orjentacijom na treniranje “trik pitanja” kakva se javljaju na testovima “PISA projekta” i državne mature, a smanjivanjem opsega i dubine temeljnih znanja.
U kritici finskog kurikula navodi se, primjerice, da su su zadnje promjene kurkula utjecale na matematiÄki kurikul sljedeći naÄin:
– nastava matematike je u većoj mjeri postala opisna, a pretežito su ispuÅ¡tene egzaktne definicije i dokazi;
– znatno su smanjeni opseg i dubina obrade geometrije;
– raÄunanje se pretežito izvodilo mehaniÄki pomoću kalkulatora, a znatno manje s općim izrazima;
- smanjeno je pouÄavanje matematiÄkih naÄela, a povećano mnoÅ¡tvo Äinjenica predoÄenih bez razmiÅ¡ljanja.
Reforma na temelju takvog kurikula pokazala je Å¡tetne posljedice na matematiÄko znanje i sposobnosti uÄenika, kao i na motiviranost uÄenika. Temeljna znanja iz matematike pala su za nekoliko desetaka posto. NajviÅ¡e zabrinjava Å¡to je znatno opao interes finskih maturanata za studije inženjerskih struka, medicine, biotehniÄkih i prirodoslovnih struka. Po tome Finska pada na europsko zaÄelje, iza Hrvatske! Ukazuje se i na pad kvalitete inženjera koji su na studij doÅ¡li iz Å¡kole s novim kurikulom. Posebno se Å¡tetnim pokazalo ukidanje predmeta fizika, kemija i biologija i njihov nadomjestak integriranim predmetom prirodoslovlje, ali sa smanjenom satnicom i neadekvatnim nastavnim kadrom. SliÄno se uoÄava i u Engleskoj.
O tome bi se moralo voditi raÄuna u Hrvatskoj ako se želi napustiti sustav srednjoeuropskog Å¡kolstva i kopirati neke elemente iz dalekih Å¡kolskih sustava, poput finskog.
ZakljuÄak
NOK ruÅ¡i kvalitetu nastave temeljnih znanja kao primjerice fizike, kemije, biologije i povijesti. Prema NOK-u ti temeljni predmeti bili bi “strukturirani po nastavnim predmetima u viÅ¡im razredima srednje Å¡kole”. Nije uopće reÄeno kakva je nastava tih predmeta predviÄ‘ena za osnovnu Å¡kolu i prva dva razreda srednje Å¡kole. SvoÄ‘enje fizike, kemije, biologije i prirodne geografije na jedan zajedniÄki predmet („prirodoslovlje“) nije provedivo meÄ‘u ostalim i zato jer nema profesora za zajedniÄku nastavu tih predmeta. Sukladno europskoj praksi, rad na nacionalnom kurikulu treba se odvijati na predmetnim kurikulima, u koje se kao integralni dio ugraÄ‘uje interdisciplinarnost. Kao uzor mogu nam poslužiti najnoviji predmetni kurikuli iz srednjoeuropskih zemalja, Austrije, Slovenije, MaÄ‘arske, koje NOK ne uzima u obzir.
Autori NOK-a idu na uÅ¡trb uloge prirodnih predmeta, ignorirajući upozorenja da bi time onemogućili kvalitetno obrazovanje budućih inženjerskih, biomedicinskih, biotehniÄkih, prirodoslovnih i drugih kadrova i time ugrozili razvoj Hrvatske.
Organizacijske promjene predviÄ‘ene NOK-om, kao primjerice promjene ciklusa obrazovanja, promjene strukture potrebnog nastavnog kadra bez nužnih kadrovskih preduvjeta, uvoÄ‘enje dodatnih predmeta a bez definiranja kojim će se postojećim predmetima smanjiti satnica, smanjivanje potrebne struÄne razine nastavnog kadra pri izvoÄ‘enju nastave itd. imale bi krupne negativne posljedice na kvalitetu nastave, a time i na gospodarsku i civilizacijsku budućnost Hrvatske.
NOK je neprovediv jer ne definira dinamiku uvođenja promjena. Novi nacionalni kurikuli uvode se u drugim zemljama postupno, razred po razred, kao važan preduvjet za kvalitetnu reformu. Potreban je dugogodišnji projekt postupnog uvođenja novog kurikula. Svaki pokušaj brzopletog uvođenja reforme i organizacijskih promjena nužno vodi do pada kvalitete obrazovanja.
NOK ima mnoÅ¡tvo nedostataka: zapostavljanje uloge temeljnih znanja, frazeoloÅ¡kih i nedovoljno jasnih formulacija, odsustva bitnih elemenata, nepotrebnih ponavljanja, neujednaÄenosti i neusklaÄ‘enosti u definiranju oÄekivanih uÄeniÄkih postignuća (navoÄ‘enje manje važnih znanja a izostavljanje nekih bitnih temeljnih znanja), pogreÅ¡no shvaćanje meÄ‘upredmetnih korelacija, odstupanja od suvremenog odreÄ‘ivanja odgojno-obrazovnih podruÄja, nekritiÄno preuzimanje pojedinih elemenata iz stranih sustava s bitno drugaÄijim kadrovskim, materijalnim i tradicijskim uvjetima ili pak onih koji su već pokazali u drugim zemljama svoje loÅ¡e strane.
Trebamo uzeti u obzir razvojne teÅ¡koće Å¡kolstva nekih od razvijenih zemalja koje su na krilima nekritiÄne pedagogizacije i liberalizacije Å¡kolstva upale u klopku smanjenja udjela temeljnih znanja – povećanjem “mekih” na raÄun “tvrdih” sadržaja, sa znaÄajnim negativnim posljedicama. Kao i pouku izvanrednog znanstveno-tehnoloÅ¡kog i gospodarskog napretka zemalja Dalekog Istoka, posebno Kine, Japana i Indije, zahvaljujući upravo kvalitetnom Å¡kolstvu sa osnovama jakih temeljnih znanja. Upravo to sada je veliki izazov Europskoj Uniji i SAD-u da dodatno preispitaju sustav obrazovanja. O tpme ćemo morati voditi raÄuna i u hrvatskom Å¡kolskom sustavu.
Studija koju je za Kongres SAD-a izradila Nacionalna akademija znanosti SAD iznosi trendove i stavove koje bi trebalo uzeti u obzir pri izradi NOK-a. Taj dokument istiÄe da je temeljni stup reforme Å¡kolstva stalno povećavanje kvalitete i motiviranosti nastavnog kadra, boljim materijalnim i druÅ¡tvenim statusom te intenzivnim umrežavanjem na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini i aktiviranjem najkvalitetnijih praktiÄara sa Å¡kola kao nastavnika-instruktora. Studija polazi od rezultata istraživanja koja su pokazala da najvažniji faktor poboljÅ¡anja kvalitete Å¡kolstva nije kurikul, nego kvaliteta, motiviranost i stalno struÄno osposobljavanje nastavnog kadra. To bi trebalo uzeti u obzir u NOK-u.
Temeljno naÄelo u izradi hrvatskog nacionalnog kurikula mora biti da kompetencije hrvatskog uÄenika ne smiju biti ispod razine kompetencija uÄenika drugih srednjoeuropskih zemalja i da bude adekvatno zastupljen vlastiti nacionalni identitet i vrijednosti, na razini kruga srednjoeuropskih zemalja kojemu Hrvatska civilizacijski i povijesno pripada. Istodobno, treba poÄeti intenzivno struÄno osposobljavanje nastavnika i profesora – praktiÄara za primjenu poboljÅ¡anih metoda pouÄavanja i novih znanja te s ustrojavanjem i uhodavanjem mreže nastavnika-instruktora i mreže oglednih Å¡kola.
Pri razradi NOK-a po podruÄjima samo 20% otpada na matematiku i prirodoslovlje: matematiku, fiziku, kemiju, biologiju, geologiju i prirodnu geografiju. To odražava nedovoljnu razvojnu orjentaciju NOK-a i nedovoljno uvažavanje kljuÄne uloge matematike i prirodoslovnih predmeta za razvoj u uvjetima znanstveno-tehnoloÅ¡ke revolucije u 21. stoljeću.
Vrlo je važno ispravno ugraditi odnos temeljnih disciplinarnih (predmetnih) i interdisciplinarnih (meÄ‘upredmetnih) sadržaja. Dok moderni kurikul afirmira srediÅ¡nju ulogu temeljnih znanja kao glavnog pokretaÄa razvoja i kao temelja za cjeloživotno obrazovanje, u NOK-u za neke predmete (primjerice za fiziku, kemiju i biologiju) ona se marginalizira. Autori NOK-a zanemaruju Äinjenicu da je stjecanje solidnih temeljnih znanja preduvjet za uspjeÅ¡no ukljuÄivanje konkretnih meÄ‘upredmetnih korelacija. U NOK-u je prisutna zabluda da se meÄ‘upredmetne korelacije mogu ograniÄiti na uska znanstvena podruÄja.
Opasnost zanemarivanja temeljnih znanja prisutna je u prijedlogu NOK-a, Å¡to se može vidjeti, na primjer, usporedbom s moderno koncipiranim srednjoeuropskim kurikulima iz Austrije i Slovenije. Smanjivanjem uloge temeljnih znanja NOK uÄenicima uskraćuje nužno potrebna predznanja za studij na sveuÄiliÅ¡tima i veleuÄiliÅ¡tima i za cjeloživotne uÄenje. Definiranje uÄeniÄkih kompetencija ispod razine uÄeniÄkih kompetencija u srednjoeuropskom okružju vodilo bi Hrvatsku u podreÄ‘eni položaj u globalnom svijetu.
NOK znatno odstupa od suvremenih svjetskih trendova obrazovanja u funkciji znanstveno-tehnološkog razvoja gospodarstva i društva, a koji su iznijeti i u dokumentima, na koje upozorava Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kao na primjer:
European Comission: Science Education Now: A renewed pedagogy for the future of Europe, Brussels, 2007,
Rising above the gathering storm, The National Academy Press, Washington, D.C., 2007,
A Report to the Nation from the National Commission for Mathematics and Science Teaching for the 21st  Century, U.S. Department of Education, Washington, D.C., 2000,
Austrijski Nacionalni kurikul (»Lehrplan»), 2009,
Slovenski Nacionalni kurikul («UÄni naÄrt»), 2009,
Deklaracija o znanju i primjeni znanja, HAZU, 2004.
Glavni prigovor NOK-u je nedovoljno uvažavanje temeljnih znanja za razvoj gospodarstva i društva i prisutan trend udaljavanja od kvalitete i trendova srednjoeuropskog školstva. Svojim obrazovnim sustavom Hrvatska ne smije napuštati Srednju Europu kojoj pripada civilizacijski i tradicijski. Konceptom NOK-a Hrvatska bi se udaljavala od srenjoeuropskog školskog sustava što bi vodilo do pada kvalitete obrazovanja. Hrvatska ne smije snižavanjem kvalitete školstva ići u smjeru zemlje slabo obrazovane i jeftine radne snage. Hrvatska treba postati razvojno orjentirana srednjoeuropska zemlja. To treba biti polazište reforme obrazovanja usmjerenog na uspješnu budućnost Hrvatske.