“NaÅ¡i ciljevi su obrazovanje i znanost staviti u fokus gospodarskog i druÅ¡tvenog razvoja, podići opću razinu i kvalitetu obrazovanosti graÄ‘ana, a strukturu prilagoditi razvojnim potrebama i potražnji na tržiÅ¡tu rada. OjaÄati suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva te potaknuti veća ulaganja privatnog sektora u razvoju i istraživanju”, rekao je GrÄić.
Piše: A.K., index.hr
“NE OKREĆEMO leÄ‘a državnim potrebama, ne okrećemo leÄ‘a Hrvatskoj. To nikada ne radimo. Ali u degradaciji centralne institucije hrvatske države ne želimo sudjelovati, jer smatramo da ono malo povjerenja Å¡to je ostalo meÄ‘u graÄ‘anima u hrvatske institucije treba saÄuvati. Na tome ćemo inzistirati cijelo vrijeme”, komentirao je aktualna dogaÄ‘anja u Saboru predsjednik SDP-a Zoran Milanović jutros u Karlovcu.
Predstavnici Kukuriku koalicije u Karlovcu su predstavljali svoj Plan 21 na temu znanosti i obrazovanja, a osim Milanovića skupu su prisustvovali i Vesna Pusić te Branko GrÄić.
Ako se za nešto školuješ, onda se tu moraš moći i zaposliti
Pusić je napomenula kako su obrazovanje i znanost jedna od kljuÄnih prioriteta Koalicije, jer su garancija uspjeÅ¡ne budućnosti. “Za ovu zemlju je obrazovanje kljuÄna stvar, jer ulazeći u jedan novi prostor, tržiÅ¡te EU, mi jedino možemo biti konkurenti s visokim obrazovanom radnom snagom. Zato za nas obrazovanje nije samo pitanje kvalitete života, nego i kljuÄna strategija gospodarskog razvoja i opstanka”, kazala je Pusić.
Pojasnila je kako su kljuÄna pitanja na podruÄju obrazovanja i znanosti financije, kvaliteta, autonomija, relevantnost. “Relevantnost znaÄi da se za ono Å¡to se obrazujeÅ¡ možeÅ¡ i zaposliti”, istaknula je Pusić.
Treba pojaÄati suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva
“NaÅ¡i ciljevi su obrazovanje i znanost staviti u fokus gospodarskog i druÅ¡tvenog razvoja, podići opću razinu i kvalitetu obrazovanosti graÄ‘ana, a strukturu prilagoditi razvojnim potrebama i potražnji na tržiÅ¡tu rada. OjaÄati suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva te potaknuti veća ulaganja privatnog sektora u razvoju i istraživanju”, rekao je GrÄić.
Smatra da je važno povećati udio izdvajanja za obrazovanje, istraživanje i razvoj na 3% BDP-a te povećati udio visokoobrazovanih u dobi od 30 do 34 godine. PoruÄio je kako studiranje u Hrvatskoj mora biti besplatno, ali i da se mora znati toÄno koji su kriteriji uspjeÅ¡nosti studiranja te da oni moraju biti jednaki za sve.