(Jutarnji list) Da rasporedi sati u višim razredima osnovne škole pucaju po šavovima, pokazuje ustaljena praksa prebacivanja izbornih predmeta u suprotni turnus.
Zbog rasporeda koji je dobila u šestom razredu, Franka M. iz Zagreba dva puta tjedno ima nastavu u obje smjene, jutarnjoj i popodnevnoj. Nakon jutarnje smjene, vraća se u školu u drugu smjenu da bi odradila izborni predmet informatika i drugi strani jezik, njemački.
U popodnevnom turnusu umjesto u 14 sati, u školu dolazi u 8 – kada je na rasporedu u suprotnom turnusu blok sat informatike. Petak popodnevne smjene joj je mrzak zbog rupe od 12.20 do 14 sati. Kako joj je njemački od 11.30 do 12.15 sati, ne isplati joj se odlaziti kući da bi se u 14 sati vraćala u svoj turnus. Umjesto toga, čeka nastavu s prijateljima iz razreda na klupicama pred školom.
Dva puta tjedno
Mora li baš tako? Prema nastavnom planu i programu – koji je ovih dana navršio desetu obljetnicu primjene u školama – učenici viših razreda osnovne na nastavi provedu više od 1200 školskih sati godišnje. Samo s obaveznim predmetima satnica se penje do 910 sati.
U petom i šestom razredu osnovne đaci imaju deset obaveznih predmeta u redovnoj nastavi, a broj predmeta u sedmom i osmom raste na 14. Treba tu dodati dva sata tjedno izbornog predmeta vjeronauka (godišnje 70 školskih sati) te drugog stranog jezika koji učenici dobivaju od četvrtog razreda također dva sata tjedno i godišnjih 70 sati.
Raspored koji dva puta tjedno vraća djecu na nastavu suprotnog turnusa prepreka je učenicima upisanima u sportske, glazbene ili druge aktivnosti izvan škole. Jasno je da izborni predmeti u školi nisu obvezni, no rijetko će koji roditelj odbaciti mogućnost izborne informatike ili učenja drugog stranog jezika.
Igor Rukljač, ravnatelj zagrebačke Osnovne škole Kajzerica, objašnjava “matematiku” krojenja rasporeda zbog kojega učenici dva puta tjedno posjećuju oba turnusa.
Vrijeme za predah
– Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, nastava se u našim školama većinom izvodi u petodnevnom radnom tjednu. Učenici predmetne nastave ne bi smjeli imati dnevno opterećenje redovne nastave veće od šest školskih sati u kontinuitetu, odnosno učenici razredne nastave četiri školska sata. S obzirom na to da radni tjedan za učenike razredne nastave iznosi maksimalno 24, odnosno 26 školskih sati, a za učenike predmetne nastave od 32 sata za učenike 5. razreda, do 36 sati za učenike 8. razreda, nemoguće je sve redovne i izborne predmete, sat razrednika, dopunski ili dodatni rad te izvannastavne aktivnosti, ‘ugurati’ u raspored jednoga turnusa. Nužno je razliku sati prebaciti u neko drugo vrijeme, ostavljajući učenicima vrijeme za predah i obrok – kaže Rukljač.
Dodatno, ako u školi postoji program klasičnih jezika, u petom i šestom razredu satnica se na postojeću povećava još za tri sata, a u sedmom i osmom za još šest. Riječ je o maksimalnom opterećenju za djecu.
– Učenici ne mogu dulju nastavu pratiti u kontinuitetu, pogotovo djeca u razrednoj nastavi. To su razlozi zbog kojih se obično izborni predmeti informatika i drugi strani jezik prebacuju u suprotan turnus – dodaje ravnatelj.
Iako je vjeronauk uveden također kao izborni predmet u osnovnoj školi, on ostaje u glavnom turnusu jer nakon izbora učenika dobiva status redovnog predmeta.
Primjer rasporeda sati u dvije smjene
jutarnji, srijeda
8 – 12.15 – hrvatski, priroda,
matematika, geografija, engleski
14.50 – 16.30 – informatika
jutarnji, četvrtak
8.50 – 12.15 – vjeronauk, hrvatski, povijest, engleski
17.30 – 18.15 – njemački jezik
popodnevni, ponedjeljak
8 – 9.35 – informatika
14 – 18.15 – engleski, priroda,
hrvatski, vjeronauk, povijest
popodnevni, petak
11.30 – 12.15 – njemački jezik
14 – 18.15 – matematika, engleski, povijest, vjeronauk, hrvatski,
priroda
Godišnje opterećenje učenika 7. i 8. razreda
910 sati obaveznih
14 predmeta
70 sati vjeronauka
70 sati drugog stranog jezika
210 sati ukupno 6 izbornih predmeta
35 sati dopunske nastave
35 sati dodatnog rada
35 sati izvannastavnih aktivnosti
35 sati sata razrednika
210 sati posebnih programa klasičnih jezika