Kako se stvaraju neznalice: Znate li koliko treba znati za prolaz na maturi?

(Tportal) Dok je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) zaključio kako je ovogodišnja državna matura prošla mirno, bez prepisivanja i krađe ispita, neki se pitaju je li normalno maturirati, ako za prolazak nije potrebno riješiti 50 posto pojedinog ispita. Pragovi prolaznosti variraju od godine i predmeta, a određuju se shodno ostvarenom uspjehu svake generacije pojedinačno. Tako je, primjerice, za hrvatski jezik dovoljno riješiti oko 30 posto ispita, pa da se on položi s dvojkom, a sličan postotak točnih odgovora dovoljan je za prolaz i iz drugih predmeta na maturi

‘Već nekoliko godina potrebno je riješiti negdje oko 30 posto za ocjenu dovoljan, a ponekad čak i manje iz hrvatskog jezika. Politika treba odgovoriti na pitanje, trebaju li funkcionalno nepismeni ili polupismeni studirati. Vjerojatnije je, ipak, da je ključ u nepovredivom Nastavnom planu i programu, potplaćenosti nastavnika, stalnim zasipanjem javnosti kako je svugdje bolje nego u Hrvatskoj, kako se bez rada može postići puno’, komentira za tportal dr. sc. Srećko Listeš, profesor Filozofskog fakulteta u Splitu i viši savjetnik za hrvatski jezik iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

Problemi s državnom maturom od prvog dana

‘Treba jasno ljudima reći da škola nije igralište ili zabavni park, da se u njoj naporno uči i radi i tako priprema za život pa će i rezultati biti bolji. Vjerujem kako se svaki rad isplati i bojim se onih koji su zaslužili dvojke na državnoj maturi, a zaposle se na odgovornim radnim mjestima. Nešto mi tu ne štima!’ komentira Listeš.

Od prvog dana uvođenja državne mature u Hrvatskoj su problemi. Listeš podsjeća na prosvjede, osobito učenika strukovnih škola.

‘U Hrvatskoj se, naime, još nismo odlučili jesu li strukovne škole završne, ili pripremne ili kombinacija završnih i pripremnih škola. Nadalje, svima je jasno da se dio učenika nikad neće zaposliti jer im njihove kvalifikacije na daju takve kompetencije. O tomu je svoju riječ, vrlo konkretno, dala Hrvatska udruga poslodavaca, a još davne 2003. očitovala se i Svjetska banka, no mi ju nismo poslušali i tako izgubili petnaestak godina. Sada u Hrvatskoj imamo više mjesta na fakultetima i visokim školama, nego što imamo maturanata pa, zapravo, studira gotovo sto posto populacije, barem na prvoj godini’, ukazuje ovaj profesor koji ima i konkretne prijedloge što bi se trebalo učiniti s državnom maturom.

Po njegovu mišljenju potrebno je smanjiti broj predmeta na pet do šest od kojih bi tri bila obvezna, hrvatski i prvi strani jezik te matematika. Valjalo bi ukinuti razine jer je nejasno što su viša, a što osnovna i čemu ona služi.

Na fakultete uvesti prijamne ispite, ako to žele

‘Preoblikovati takozvani esej na državnoj maturi jer se taj sastavak pretvorio u formulaične odgovore na pitanja, i to već druge godine njezine provedbe. Ukinuti Katalog državne mature jer to stvara dodatne probleme u nastavi pa nastavnici, ponekad i gdjegdje, krše propise i vode se Katalogom, a ne propisanim Nastavnim planom i programom te uvesti prijamne ispite na fakultete, ako to žele. Svjedodžba o položenoj državnoj maturi je pisani dokaz o položenom ispitu kao ulaznici na prijamni ispit, a ne uvjet za upis’, predlaže Listeš.

Zbog čega se svake godine mijenjaju pragovi prolaznosti iz pojedinih predmeta na državnoj maturi te po kojem se kriteriju određuje postotak dovoljan za dvojku na ispitu, pitali smo u Ministarstvu znanosti koje nas je uputilo na Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, no do trenutka objave teksta odgovore nismo dobili.

Može se proći i s manje od polovice bodova

Za poznatog hrvatskog profesora matematike Tonija Miluna, iako nikada nije bio član neke komisije, logičnim se čini da ispit prođe i netko s manje od polovice prikupljenih bodova. Smatra kako teži zadaci mogu nositi puno više bodova i biti za četiri ili pet, a da prag prolaznosti bude ispod 50 posto. ‘Sve ovisi o tome kako se slaže test’, komentirao je Milun.