Od 338 hiperodlikaša koji su pisali prijemni ispit za MIOC, samo trećina je riješila “za pet”

01/07/2016

Da je jučer održani prijemni ispit za XV gimnaziju u Zagrebu bio standardni ispit iz matematike za koji se dobija ocjena koja se upisuje u imenik, samo trećina učenika koji su ga pisali bi dobila peticu. Još nešto manje od trećine zaslužilo bi četvorku, a svi ostali, dakle njih oko 120, napisali su ispit za trojku ili manje. Ovo slijedi iz rezultata objavljenih danas na web stranici XV gimnazije. Još je gora situacija bila na ispitu za međunarodnu IB maturu gdje je, od 72 učenika, koliko ih je pristupilo ispitu, samo četvoro riješilo test iz matematike “za pet”, a jedanaestoro “za četvorku”. Kao šlag na tortu, od tih 72, testovi njih 20 ili 30 bi u školi bili ocijenjenji jedinicom, ovisno o tome uzima li se kao prag za prolaz 40 ili 50 posto riješenih zadataka.

A ono na što vrijedi podsjetiti je da su svi ti učenici došli na Jordanovac sa čistim peticama, to jest maksimalnim brojem bodova: 80. Moguće je da je netko od njih imao i poneku četvorku pa je to kompenzirano bodovima s natjecanja, ali za pretpostaviti je da takvih nije bilo puno.

Ako podaci sami za sebe djeluju porazno, njihova interpretacija i daljnje procjene djelovat će još poraznije. U XV gimnaziju prijavili su se “najbolji od najboljih” – po ocjenama. Po znanju, očito, ne. Drugim riječima, to znači da je nekoliko stotina učenika s prosjekom vrlo blizu 5,0, a realnim znanjem za četvorku ili manje, oduzelo isto toliko mjesta učenicima čije je stvarno znanje bolje i puno bliže realnoj ocjeni koju su dobili, ali ta ocjena, na žalost, nije 5,0. I za sam MIOC to nije toliko tragično; na kraju ispada da je učenik s najlošijim bodovima koji će upisati ovu gimnaziju na testu riješio bar 15 od 20 zadataka, koliko ih je bilo na ispitu, što čak i može biti unutar neke tolerancije. Međutim, ono što je ovaj ispit pokazao je koliko je znanje djece koja iz osnovnih škola dolaze s najvišim ocjenama. Problem je što će onih stotinu učenika koji su realno zaslužili trojku – a imaju petice – sada otići u ostale gimnazije i tamo oduzeti mjesta učenicima koji su možda i dobili četvorke, ili imaju nekoliko petica manje od apsolutnog maksimuma, iako im je znanje puno bolje.

Također, učenici koji su nezasluženo dobivali dobre ocjene, a uspjeli su se upisati u zahtjevne gimnazije, sada će se suočiti s činjenicom da njihovo realno znanje baš i nije takvo kakvo su mislili da jest. Uslijedit će stres, drastičan nedostatak samopouzdanja i šokovi raznih kalibara. Neki će se uspjeti pribrati nakon godinu dana instrukcija, neki neće i krenut će prebacivanje u manje zahtjevne škole, pri čemu će neki i izgubiti godinu, dok će u nekim slučajevima – i to u nezanemarivom broju – sve nastaviti po starom: popuštanje i poklanjanje, kao i spuštanje kriterija sa svakom novom generacijom, da bi nakon mature mladi čovjek bio naučen samo na jedno: kako hvatati krivine i savladati sustav.

U međuvremenu, učitelji koji drže kriterije i ne dijele ocjene šakom i kapom, upravo zbog svoje principijelnosti otežavaju svojim učenicima upis u bolje škole koje će se zbog toga popuniti lošijima od njih. I tako ih sustav stavlja u nemoguću situaciju jer što god da naprave nije dobro: ili će pogaziti svoju profesionalnost i, na duži rok, doprinijeti urušavanju sustava, ili će pogaziti svog učenika.

U svakom slučaju, u Hrvatsko ništa novo. Brod tone, a birokratsko-pedagogijski orkestar i dalje svira po svom.

29 Responses to Od 338 hiperodlikaša koji su pisali prijemni ispit za MIOC, samo trećina je riješila “za pet”

  1. Željko Stojanović on 01/07/2016 at 19:02

    Pretposljednja rečenica okrivljuje principijelne učitelje?!

    • P.O.E. on 01/07/2016 at 19:38

      Hvala na primjedbi. Nije tako trebalo ispasti. Sad je dorađeno.

      • mirna on 05/07/2016 at 22:05

        Nije mi jasno kako se netko usudi tako omalovažavati superodlikaše. Pa njih je svega 10% od broja učenika. Tako je i vani. U čemu je problem? Test nije bio eliminacijski i većina učenika se nije posebno pripremala. Rezultati su fenomenalni jer se ovakav tip testova uglavnom ne radi u osnovnoj školi. Ako netko sumnja u njihove petice, onda mora sumnjati i u četvorke i u trojke i u dvojke i u jedinice. Za MIOC pouzdano znam da je što se tiče odnosa nastavnika i učenika prema radu i učenju ispred većine drugih škola. Nastavnici imaju vrlo prijateljski odnos prema učenicima, svjesni su da su mnogi od njih budući liječnici, inženjeri, fizičari, matematičari. A učenici su fenomenalni.

        • Eliza Jones on 06/07/2016 at 13:19

          sigurno samo 10%? meni se čini odokativno da ih je kod nas ipak više…
          a onda im se pribroje i oni malo manje super, s prosjekom 4,8 i 4,9 i odjednom je to poprilična brojka. nerealno visoka, u svakom slučaju.

          • mirna on 06/07/2016 at 14:29

            Govorim o djeci koja su imala 5.0 od prvog do osmog i njih u svakom razredu ima 2-3. Hoćete reći da ih je previše i da nema toliko izvrsne djece u svakom razredu? Meni je žao da ih nema još više, a drago mi je što obično ima još 2-3 koja imaju 4.8 ili 4.9. Tu je po meni veći problem što najčešće tih 4.8 ili 4.9 imaju zbog likovnog ili tjelesnog. A ja bih voljela da učenik koji ne može pogoditi slobodno bacanje, ali zato je izvrstan matematičar ili fizičar, ima također 5.0 jer se s tom četvorkom ruši njegovo samopouzdanje. Tu se ne radi o poklonjenoj ocjeni. Ako učenik redovito dolazi na sate tjelesnog, donosi opremu i vježba, makar i neuspješno, zaključna ocjena mora biti izvrsna.I jako mi je žao što nastavnici zaboravljaju da većina njih nije imala ni 4.5 u osnovnoj školi (što naravno nije ni bitno) i da se kod ocjenjivanja uvijek ide u korist učenika i da učenici moraju biti spremni svaki sat ako žele imati 5.0 i da ispitivanje i ocjenjivanje vrlo često koriste kao metodu disciplinaranja. I moram Vas pitati, kakve veze ima taj, po Vama, visok postotak odlikaša s njima samima. Daju li oni sami sebi te ocjene? Je li i postotak vrlodobrih previsok? Nijedno ocjenjivanje usmenog odgovora nije objektivno, Vi ne možete na temelju ispitivanja od 5-10 minuta biti sigurni da ste učeniku dali objektivnu ocjenu. Ali za to nisu odgovorni učenici, pogotovo ne marljivi učenici. Možda bismo se malo više trebali pozabaviti s prosječnim učenicima, jer ovi iznadprosječni će se ionako pobrinuti sami za sebe. Smatram da više poklonjenih ocjena ima na fakultetu nego u osnovnoj školi.

      • mirna on 06/07/2016 at 15:47

        “Također, učenici koji su nezasluženo dobivali dobre ocjene, a uspjeli su se upisati u zahtjevne gimnazije, sada će se suočiti s činjenicom da njihovo realno znanje baš i nije takvo kakvo su mislili da jest.”
        Kako onda da 99 posto učenika iz npr. MIOC-a upiše na fakultet koji im je prvi izbor, a to su uglavnom fakulteti koji traže oko 70% ili više riješenosti mature. Jel to znači da su nastavnici u osnovnoj školi lošiji od ovih u srednjoj. I učenici iz drugih gimnazija u visokom postotku upisuju fakultet koji im je prvi izbor s visokim postotkom riješenosti mature. Nažalost ima puno fakulteta koji upisuju maturante s 25 % riješenosti mature. Kako to da nitko ne brine o tome? Vi smatrate da djeca koja upisuju arhitekturu, farmaciju, matematiku, kemiju, molekularnu biologiju, medicinu, FER, strojarstvo imaju slabije znanje od onoga tko npr. upisuje političke znanosti, TVZ ili agronomiju.

  2. Gjuro on 02/07/2016 at 01:16

    ocjene kao temelj za upis u sljedecu skolu treba ukinuti… fakultetske diplome takodjer treba ukinuti…

  3. Jelena on 02/07/2016 at 01:43

    MOLIM VAS da objavite istinite podatke
    temeljene na činjenicama, a ne na subjektivnim kritikama:
    1) To što je trećina učenika dobila ocjenu odličan iz dodatne provjere znanja znači da je test bio prelagan (nikada se u realnoj provjeri
    znanja ne desi 1/3 odličnih ocjena)
    2) Od 93. do 221. mjesta na MIOC rang listi su bili učenici s 80,00 bodova (dakle nije bilo 338 hiperodlikaša, kako vi tvrdite, već 128 njih.
    Među prvih 92 učenika su oni s pravom izravnog upisa ili s dodatnim bodovima.
    3) Ukupno 305 učenika je odabralo MIOC na upisnoj listi u aplikaciji upisi.hr dakle ni tu nema 338 hiperodlikaša, kako vi tvrdite)
    4) Prijemni-dodatnu provjeru je pisalo ukupno 600 učenika u MIOC-u (ni ja ne shvaćam otkud je tako veliki broj učenika pisalo dodatnu provjeru znanja
    jer međunarodni smjer IB ne upisuje 295 učenika)

    ZAKLJUČAK:
    Dodatnu provjeru znanja treba provoditi čim više
    gimnazija i te provjere znanja trebaju vrijediti barem
    10 bodova, kako bi učenici s objektivno zaključenim ocjenama
    i jakim znanjem koje stoji iza te ocjene dobili priliku
    izboriti se za bolji izbor SŠ.

    U nadi da ćete iznijeti ove istinite brojkice pozdravljam vas.
    Jelena

    • Mile on 05/07/2016 at 19:22

      Nisam nastavnik, ali mi je tema zanimljiva. Kći mi je bila na prijamnom te i ona tvrdi da je test bio lagan te da je bio otprilike isti po težini kao i onaj objavljen na webu MIOC-a za primjer. Kaj je još zanimljivije, sa 60-tog mjesta među “primljenima” (preko 85 bodova) uopće ne želi ići u MIOC… e tu nastupaju moje brige, jer ja si razmišljam o toj njenoj odluci, naime, ona bi u V gimnaziju (Klaićeva). Ima li kakvih savjeta i od nastavnika i učenika kako da reagiram na njenu odluku? …sjedne strane si mislim – pusti djete, to je njena odluka, a s druge opet – jesu li tamo (u MIOC-u) stvarno dakvi vanzemaljci?

      Čestitke svim kandidatima na uspjehu, uz želju da i još neke gimnazije naprave isto što i MIOC glede prijemnog.

      • P.O.E. on 05/07/2016 at 19:51

        Ma nisu vanzemaljci, a, što je najbolje, zahvaljujući upisu preko ocjena, dođe tamo dosta onih koji ne bi trebali. Ako je uporna, sve bi trebalo biti u redu.

      • mirna on 05/07/2016 at 22:11

        Šteta ako nije otišla u MIOC, ali ako je više sklona kemiji i biologiji a malo manje informatici, matematici i fizici, onda je V. također izvrstan izbor. To su dvije škole koje su se unutar sebe reformirale i ne trebaju im nikakve službene reforme, možda jedino da se smanji broj lektira koje moraju pročitati :) U Petoj ima malo više cura nego u MIOC-u :)

        • Mile on 06/07/2016 at 18:59

          Hvala na odgovuru. Ide definitivno u Petu. Njena odluka, nadam se da će joj biti bonus kamija i biologija, mada je ona odabrala program sa više dodatne informatike.

          Zanimljivo je da je sada nakon testa u MIOC-u naglo porastao prag za upis u Petu, zbog onih koji tamo nisu upali – kaj mislite kave će biti posljedice toga na samu Petu gimnaziju?

          Obzirom da imam i sina gimnazijalca koji je završio prvi razred Lucijanke, mogu iz roditeljske perspektive dati komentar glede odlikaša (5.0-aša). On je “sa pol gasa” u osnovnoj imal 5.0 a ovdje sa malo više od pola gasa ima 4.7… a čini mi se da je tek krajem školske godine skužio da treba malo i učiti, jer mu to nije osnovna i njegovi stari profesori – ništa loše o profesorima, ali su stvarno imali čuda od problema u razredu, tako da djetetu koje je relativno bistro nije bio problem bez puno truda imati 5.0 – ali ne SAMO zbog svog znanja i truda, nego i zbog vrlo ispodprosječnog okruženja u razredu (nije uvreda nego konstatacija).

          Smatram da je dobro da rastu kriteriji, a pogotovo mi je drago kada vidim da se neki nastavnici stvarno trude oko svojih učenika i perepoznaju njihove specifične nadarenosti – to je umijeće! – kada bi barem postojalo dodatno honoriranje nastavnika za takav trud

          • mirna on 06/07/2016 at 19:39

            Ja već nakon ovoga što ste napisali, mogu u vašoj kćeri prepoznati vrlo pametnu i sposobnu mladu osobu i možete biti mirni i s njenim izborom i s njenom budućnošću. Vrlo je važno upravo to što je sama odlučila kamo će. Imam sina u MIOC-u, a o nastavnicima kao i o učenicima (i u Petoj i u MIOC-u) imam izrazito pozitivno mišljenje i jako sam sretna što takve škole postoje. Ne opterećuju previše učenike društvenim predmetima, u Petoj kažu da malo više gnjave s latinskim i hrvatskim, ali ništa strašno.Ne pada mi napamet procjenjivati i ocjenjivati znanje vaše kćeri, jer to su već obavili moje kolege nastavnici u osnovnoj školi, dali joj sve te petice, a koliko znam svaki od njih tvrdi da stoji iza svoje ocjene. Ona već sad zna što hoće i to je fenomenalno. Što se tiče Vašeg sina i on je fenomenalan jer koliko znam u Lucijanki, na matematičkom smjeru, malo više gnjave s društvenim predmetima. Što se tiče 5.0 u osnovnoj s “pola gasa”, on je izvrsno odgovorio na sve zahtjeve nastavnog programa u osnovnoj školi, bez obzira kakvo je okruženje. Moje mišljenje da uz dobru motivaciju i trud nastavnika, učenika i roditelja, svaki ispodprosječan učenik može postati prosječan, a prosječan izvrstan. Škola nije mjesto u na kojem treba pokazati koliko je tko pametan, nego koliko uspješno učenik uz pomoć nastavnika i podršku roditelja može odgovoriti na sve te zahtjeve. Koliko će tko uložiti truda ovisi o samom učeniku i kakve si je ciljeve postavio. Netko će uspješno svladati gradivo za sat vremena, netko za tri, bitan je krajnji rezultat. Smeta mi ovo omalovažavanje djece koja su se ipak malo više trudila, i u krajnjem slučaju postoje objektivne pismene provjere i ako učenik dobije iz većine 5,tko smije sumnjati u njegovo znanje. Pa oni iz svakog predmeta imaju i po deset ocjena. Slažem se da ima izvrsnih nastavnika koje se lako može prepoznati i doista bi ih trebalo nagraditi.

  4. P.O.E. on 02/07/2016 at 08:26

    1) Ovo nije bio reprezentativan uzorak. Prijavili su se oni koji bar pretendiraju biti najbolji dakle za očekivati je da će rezultati biti iznad prosjeka.

    2)Podatke o bodovima iznio je portal Srednja.hr, mi smo ih samo preuzeli. Doduše, sad tek vidim da je riječ o brojkama za prošlu godinu. Ispričavamo se svima koje smo ovimnetočnim podatkom oštetili. Naravno, molimo da, ako ih imate, dostavite točan podatak.

    3)Ne znam tko je što odabrao, ali na listi s rezultatima se nalazi 338 osoba. Dakle, 338 učenika je pisalo ispit.

    4) vidi pod 3)

    • Jelena on 02/07/2016 at 21:57

      3) Danas 301 učenik ima odabran MIOC u aplikaciji upisi.hr, i među njima ima i učenika kojima je MIOC 2. ili 3. izbor.
      Dakle iz dana u dan malo opada broj učenika (uviđaju da nemaju šanse po bodovnom stanju)

      4) Prije samog prijemnog ispita u četvrtak 30.6. u 9h na ulazu u MIOC stajao je popis od 600 imena i prezimena(osobno sam bila tamo)

      Svega 29 učenika ima izravan upis u MIOC.

  5. Ivan on 02/07/2016 at 11:10

    3) Mioc u Zagrebu je prijavilo 338 učenika koji su pisali provjeru posebnih znanja iz predmeta Matematika + učenici koji imaju izravan upis (ne znam točan broj). To što vidimo da je ukupno 305 učenika odabralo MIOC na upisnoj listi u aplikaciji upisi.hr znači da ih je toliko odabralo Mioc kao prvi prioritet. Neki učenici koji su prijavili Mioc, ali ne kao prvi prioritet, primljeni su u drugu školu pa ih nema na upisnoj listi. Naravno, oni mogu u svakom trenutku promijeniti prioritet, staviti Mioc na prvo mjesto i bit će vidljivi na listi.

  6. Tomislav on 02/07/2016 at 14:13

    Ovako. Pisao sam test na prijemnom.
    Ne možete uspoređivati ta test sa nekim testom tokom školske godine na kojima smo mi, učenici, dobivali same petice! NE možete! Onakvi testovi s kakvima vi ovog uspoređujete imaju obujam gradiva maks. 3mj. gradiva a ovo obuhvaća ČETIRI GODINE! Vidio bih vas tzv. novinare na ovakvim portalima da probate riješiti taj test. JA VAM GARANTIRAM DA NE BI USPJELI NAPISATI ZA 3, A FALA BOGU ZAVRŠILI STE FAKULTET.

    • P.O.E. on 02/07/2016 at 14:27

      Konkretno, autor ovog teksta riješio je više od 15 zadataka onog primjera za manje od deset minuta, i to napamet. Za preostalih pet zadataka je trebalo uzeti olovku i nešto pribilježiti, ali je bio lijen pa nije.

      Što se tiče obujma gradiva, zadaci na onom primjeru zapravo uopće nisu zahtijevali puno znanja neke konkretne teorije. Svi su bili iz gradiva koje se primjenjuje u kasnijim zadacima matematike. Uostalom, i učenik 8. razreda već mora znati gradivo svih razreda do tada jer se matematika nadovezuje jedna na drugu. Ako je učenik u 5. i 6. razredu iz matematike imao dvojku, nema šanse da će u 8. imati 4 ili 5 ako se u međuvremenu nije DOBRO potrudio da nadoknadi izgubljeno. U tome se matematika razlikuje od SVIH ostalih predmeta.

      Konkretno, prva tri zadatka su čista algebra. Tko to ne zna, bolje da ne upisuje srednju, ne samo MIOC nego nijednu. 4. zadatak već spada u opću kulturu. “Gradivo” 5. zadatka se mora znati jer o tome ovisi rješavanje otprilike dvije trećine svih zadataka ikad, u svim godinama školovanja nakon što se to nauči. 6. jest malo poseban i tu je trebalo znati konkretno svojstvo romba. Zadaci 7., 8. i 9. su čista primjena osnovne matematike s malo logike i razmišljanja, a za 10. treba samo znati da je zbroj kuteva u trokutu 180 i apsolutno ništa više (i, naravno, baratati zbrajanjem i oduzimanjem do 200).

      I tako dalje, da ne duljim. Dakle, da, bilo je nekoliko zadataka za malo razmisliti. Međutim, onaj tko ih nije znao riješiti nema što tražiti u bilo kojoj matematičkoj gimnaziji, a kamoli XV. Bar dok ne nauči.

      • Jelena on 02/07/2016 at 22:02

        A otkud vama sadržaj dodatne provjere?
        Možete li poslati link na to?

        • P.O.E. on 02/07/2016 at 23:45

          Uz tekst na Srednja.hr. Link na tekst je tu kod nas na portalu.

          • Jelena on 03/07/2016 at 10:17

            S portala srednja.hr pogrešno ste protumačili dvije stvari:
            1) broj superodlikaša (uzeli ste podatke od lani)
            2) komentirate kako je turbo lagan OGLEDNI primjerak dodatne provjere koji je MIOC objavio učenicima na svojoj web stranici kako bi se bolje pripremili i koji je puno lakši od stvarno provedene provjere.

            Žao mi je što s neprovjerenim i netočnim podacima u svom članku smanjujete vrijednost izvrsne gimnazije koja je prva provela dodatnu provjeru i time zahvaljuje POHVALE i što komentirate učenike koji su bez udžbenika (jer su ih morali vratiti) uspjeli dobro pripremiti 4-godišnje gradivo i riješiti izvrsno test da ih je čak 1/3 imala preko 90% točnost.

            Iza superodlikaša s 5,00 od 5.r do 8.r stoji 4-godišnji redovan rad i na samoj dodatnoj provjeri kada su vidjeli 600 imena i prezimena na dodatnoj provjeri (a prva 92 mjesta zauzimaju oni s direktnim upisom ili >=1 dodatnim bodom), znali su da je omjer otprilike 5:1 i da svaki 5 učenik s popisa dodatne provjere se upisuje. S tom tremom išli su pisati dodatnu provjeru.

            Svim SUPERODLIKAŠIMA čestitam na uspjehu i MIOC-u čestitam što je prvi krenuo s provođenjem dodatne provjere.

            Vas gospodine P.O.E. molim da ne kritizirate na neprovjerenim činjenicama najbolje što postoji u hrvatskom školsku (marljivi učenici i uspješna gimnazija).

            S poštovanjem,
            Jelena

          • P.O.E. on 03/07/2016 at 12:06

            1) Za prošlogodinji podatak sam odgovorio. Željno očekujem ovogodišnje informacije kako bih ispravio netočnosti.
            2) Isto tako, koliko je ogledni primjerak lakši uvjerit ćemo se kad vidimo zadatke. Jedan zadatak koji jest objavljen – s pravog testa – ne djeluje nimalo teže od ekvivalentnog zadatka objavljenog u oglednom primjerku.

            Argument da učenik koji ima problema s algebrom nema što raditi u MIOC-u i dalje stoji.

            Ne znam gdje ste vidjeli “umanjivanje vrijednosti izvrsne gimnazije”. Pridružujemo se pohvalama XV gimnaziji zbog uvođenja ispita i pozivamo i sve ostale gimnazije da krenu tim putem, kao što se već godinama zalažemo za uvođenje ili male mature ili prijemnih ispita, što je evidentno ako ste pratili ovaj portal. Također, smisao ovog teksta je upravo to: pokazati kako upravo ovakvi ispiti govore koliko su potrebni, a ne da se sve bazira na ocjenama iz škole.

            To jesu li učenici morali vratiti udžbenike iz osnovne škole ne znamo ni mi ni vi. Nekoliko učenika koje znam nisu. Također, učeniku koji upisuje XV gimnaziju u najvećem dijelu ti udžbenici ne bi trebali biti potrebni. Još jednom, ne znam što predajete i predajete li išta, ali da bi učenik uspješno savladao matematiku 8. razreda, on mora neprestano baratati većim dijelom matematike iz prethodnih razreda, pogotovo kad je riječ o ovakvim tipovima zadataka kakvi su prikazani u objavljenom testu.

            Trema je subjektivna stvar i ne možete ocijeniti koliko je imala udjela. To spada u kategoriju izgovora. Hrvati su oduvijek bili jaki u izgovorima. Također, dobar dio kolega bi se slatko nasmijao na vašu rečenicu da “Iza superodlikaša s 5,00 od 5.r do 8.r stoji 4-godišnji redovan rad”. Za dio njih to je svakako istina. No za dio nije i ovakvi ispiti svakako pomažu da se razobliči jedan mit hrvatskog školstva.

          • P.O.E. on 03/07/2016 at 12:09

            Uostalom, evo citata iz samog teksta o tome koliko je pravi tekst bio teži: “Bilo je dovoljno vremena, rekla nam je Petra, a njezina prijateljica Erika dodala je kako su zadaci bili iste težine kao i oni objavljeni na stranicama škole pa se mogla dobro pripremiti za prijemni.”

            Kao što sam često objašnjavao svojim učenicima, problemi s matematikom počinju s problemima s hrvatskim. U ovom slučaju, problemi s čitanjem s razumijevanjem. Molim, čitajte s razumijevanjem.

    • Jelena on 03/07/2016 at 10:29

      Tomislav,
      autor ovog članka riješio je (uzorak) ogledni primjerak dodatne provjere koji je puno lakši od stvarne dodatne provjere i članak je temeljio na pogrešnim podacima.

      Kako autor nije znao dobro protumačiti članak sa srednja.hr
      http://www.srednja.hr/Novosti/Upisi-u-srednje/U-zagrebackom-MIOC-u-odrzan-prijemni-iz-matematike

      sumnjam da bi dodatnu provjeru riješio tako dobro kao ti i u pravu si sa svojim komentarima.

      Puno je lakše od kuće rješavati uzorak dodatne provjere, nego pisati tu dodatnu provjeru u 60 minuta kada znaš da je konkurencija skoro 5:1 i da ti 4-godišnji redovan rad “može pasti u vodu” zbog trenutne treme i pada koncentracije.

      Čestitam ti Tomislave na dosadašnjem uspjehu i nadam se da je tvoj upis u MIOC uspio.

      • P.O.E. on 03/07/2016 at 12:13

        Sami učenici koji su bili na ispitu kažu da pravi test nije bio nimalo teži od oglednog testa koji je objavljen. Jedan zadatak koji je objavljen to potvrđuje.

        A ako trenutna tema i pad koncentracije mogu toliko utjecati na rezulta, onda i to nešto govori. I, da, ovo nije savršeno, ali je definitivno bolje od dosadašnjeg sustava upisa. Dežurni dušebrižnici koji se grčevito trude držati djecu pod staklenim zvonom i pažljivo ih čuvati od svakog stresa od njih rade buduće invalide i ne rade im nikakvu uslugu. Zbog vlastite djece, savjetujem vam da se toga okanete.

        • Jelena on 03/07/2016 at 23:10

          Članak o dodatnoj provjeri znanja u MIOC-u napisali ste s toliko kritike, gorčine, netočnih informacija i osobnih razmišljanja da ne znam zašto se našao na službenoj web stranici udruge UNO.

          Svaki učenik dao je najbolje od sebe, MIOC je prvi krenuo provoditi dodatnu provjeru znanja i oba subjekta ovog članka zaslužuju pohvale.

          Za mene su svi učenici s prosjekom >=4,70 vrijedni divljenja.

          Govorite o čitanju s razumijevanjem, a i vama su se potkrale u članku greške jer svoj izvor članka sa srednja.hr niste pročitali s razumijevanjem.

          Govorite o držanju djece pod staklenim zvonom, a svoj članak niste potpisali pravim imenom i prezimenom (jer sebe čuvate pod zvonom).

          Ono u čemu niste sudjelovali, nemojte ni kritizirati.

          I učenici i djelatnici MIOC-a odradili su svoj posao izvrsno.

          • P.O.E. on 03/07/2016 at 23:20

            Jedina kritika je na promašeni sustav. Gorčina je zbog toga što taj sustav već dvadeset godina razara hrvatsko obrazovanje.

            Kritika nije usmjerena ni na učenike ni na MIOC. Ali vi slobodno nastavite tvrditi da jest jer vama tako odgovara.

            Ako tekst iznosi nezgodne činjenice, naravno, kriv je autor i treba ga pribiti na stup srama. Ne možemo ga spaliti jer za to treba dozvola od vatrogasaca.

            “Ako niste sudjelovali u pisanju članka, nemojte ga ni kritizirati”.

          • L-karnitin on 04/07/2016 at 20:54

            Ajmee ženet’ne petsto puti joj ponoviš, citiraš s portala da su dica SAMA REKLA (ne jedno) da je bilo (pre)lagano, ona opet drvi po svome. I ne odgovara na post nego daje političku podršku ovome gori…I kakva vraćanja udžbenika??? Svaki takav odličan (ali stvarno) učenik ima kod kuće sve svoje bilježnice, jer su dica i zamoljena da si to čuvaju jer se knjige dijele i po tome može sve ponovit i zadatke vježbat. Ako pod satima ništa nisu pisali ni vježbali, baš me zanima kako su zasluženo dobili te silne petice samo :)

  7. škola do bola on 05/07/2016 at 19:29

    Preko eMatice moguće je uspoređivati zaključne ocjene u osmom razredu osnovne i prvom srednje te vidjeti njihovu korelaciju. Pračenje takvih podataka dalo bi vjetar u leđa učiteljima koji drže do kriterija.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne