(Index.hr) DOK traje kaos s Vladom koja formalno još uvijek nije pala, iako je posve jasno da je nemamo, reforma školstva, za koju ministar obrazovanja Predrag Šustar nastoji uvjeriti javnost da ide dalje, potpuno se zaustavlja 15. lipnja. To su za Index potvrdili članovi radne skupine koji su radili na Cjelovitoj kurikularnoj reformi.
“Pripravnici koji su zaduženi za administrativnu kariku od MZOS-a prema nama, uskoro prestaju s radom. Nekima su istekli ugovori, a drugima sad ističu. Nama imenovanje ističe 15.06. Ljudi iz agencije su već izvan toga. Prema tome 15.06. staje cijela kurikularna reforma, kako u MZOS-u misle da to ide dalje, kome oni lažu”, rekla je u razgovoru za Index profesorica biologije Žaklin Lukša, ujedno voditeljica radne skupine za biologiju, prirodu, društvo i vrednovanje.
Na odluke koje su poslali MZOS-u obraća im se, kaže, Kabinet ministra bez jasnog imena i prezimena.
“MZOS ne radi ništa da se reforma nastavi”
“Kasnije nas prozivaju da nismo napravili prijelom dokumenata, a to nigdje ne stoji u našim zaduženjima. Poslali su nam potom ispriku, no nisu je javno objavili. To je odnos koji pokazuje da ne misle ozbiljno.
Mjesecima razgovaramo sa zidom. U Ministarstvu ne rade apsolutno ništa da proces ide dalje. To je razlog zašto je ekspertna radna skupina odlučila reći ne”, kazala je profesorica Lukša.
Dodala je i kako uopće nije bio problem u tome da oni ne žele da još netko sudjeluje u toj priči, jer su, kaže uvažavali sve primjedbe.
“Nitko ne govori da je u ovih 400 – 500 ljudi puno znanstvenika. Ovi znanstvenici koji se sad javljaju s primjedbama, zašto se nisu javljali na pozive. Ako su se svi drugi javili na javni poziv zašto oni nisu, broj znanstvenih radova nije referenca za edukaciju. Ja sam isto docent znanosti pa to ne ističem, nego sam profesor u školi. Nikad me u životu nije toliko puta nazvao nestručnom i nekompetentnom kao u ovih godinu dana. Ovo što sad neki rade nije razgovor na akademskoj razini.
Evo što se biologije tiče, odlično smo surađivali s biološkim odsjekom s PMF-a. Na fakultetskom vijeću su nas zvali da im predstavimo kurikulum. Reagirali su na neke stvari i to smo promijenili. To je način na koji se radi, a ne vrijeđanjem nečijih stručnih kompetencija. Otkud im pravo da nas netko naziva nestručnima”, pita se profesorica Lukša.
Ističu mandati
S druge strane oduševljena je velikim prosvjedom potpore Kurikularnoj reformi. Ističe kako su se nadali velikom broju, no da ih je ovoliki broj ipak iznenadio.
“Ovo je stvarno fenomenalno, pokazalo se da Hrvatska može bolje. No, čini mi se da se jako malo spominje pravo stanje stvari, a to je upravo ovo što sam navela da Šustar priča kako reforma ide dalje, što nije istina jer sve staje 15.06. Kako oni misle provedbu reforme kad ništa nisu napravili”, kazala je ona.
Na kraju je zaključila kako se ne sjeća da se ikad prije Hrvatska digla na noge radi obrazovanja.
“Ljudi su pokazali da se mirno i dostojanstveno može pokazati što misle o trenutnom odnosu vladajućih prema obrazovanju”, kazala je ona.
A da sve staje 15. lipnja za Index je potvrdio i član radne skupine za povijest i politiku, profesor Miljenko Hajdarović.
“Mi koji smo radili na reformi smo naviknuti da stalno nešto moramo čekati, prvo smo čekali na prve verzije pa kasnije smo čekali radi nespremnosti ministarstva, a ono što je sad strašno je da na reformi radi još nas 47 profesora i 3 pripravnika. Imamo mandat do 15.6. i nakon toga sve staje, jer ako nitko nema mandat kako se onda reforma može nastaviti”, kazao je profesor Hajdarović.
“Pojedince u HAZU smeta holokaust u Hrvatskoj”
On je također ustvrdio da nije očekivao toliki odaziv na prosvjed.
“Kad smo pokrenuli organizaciju, razmišljali smo da ako se skupi i 5 tisuća da je i to poruka, a ovo nas je oborilo s nogu. Drago nam je da se prvi put digao glas za obrazovanje, da su ljudi pljeskali profesorima”, rekao je profesor te se pritom osvrnuo na kritičare reforme poput Željke Markić i Ante Nazora, kojeg je ministar Šustar imenovao posebnim savjetnikom za povijest.
Profesor Hajdarović kazao je kako njihovi komentari nemaju veze sa strukom.
“Recimo što se tiče Domovinskog rata, oni su se uhvatili jedne rečenice Domovinskom ratu i postjugoslavenskom prostoru s komentarom da želimo naškoditi sjećanju na Domovinski rat.
To što smo stavili da se kod Domovinskog rata posebno mora istražiti stradanje civila, oni su nas proglasili jugonostalgičarima jer ne žele razumjeti ono što je napisano.
Mi smo primili 80 komentara na kurikulum, od kojih je najveći broj pozdravio promjene koje smo predložili. Recimo akademik Domagoj Raukar je pozdravio takvo oblikovanje o Domovinskom ratu, a HAZU nikad nije u ime institucije odbio reformu, već samo pojedinci kojima problem predstavlja, holokaust i holokaust na području Hrvatske.
No, ono što je najvažnija razlika u dosadašnjoj nastavi je buduće povećanje satnice, dosad se u osnovnim školama o Domovinskom ratu posvetilo 2-3 sata, u gimnaziji do 5 sati, a prema sadašnjem kurikulumu u OŠ se satnica povećava da dva do tri puta, dok se u srednjoj školi planira posvetiti Domovinskom ratu 10 do 20 sati više, dakle nismo ništa loše napravili.
Stvar je u tome da želimo govoriti o uzrocima i posljedicama Domovinskog rata, ističemo njegove uzroke, tijek, velike operacije, a najveći je naglasak na žrtvama rata, bilo vojnim ili civilnim”, zaključio je profesor Hajdarović.
“Na Markić i ostale ne treba trošiti misao, a na prosvjedu je bilo dirljivo”
Član radne skupine za matematiku, profesor Josip Kličinović za Index se osvrnuo na reformu i te ustvrdio kako se ona mora nastaviti.
“Dokumenti možda nisu savršeni, ali proces treba nastaviti i to s tim vodstvom koje je na nas prenijelo jedan entuzijazam. Trebao bi se vratiti Boris Jokić kao i cijeli ekspertni tim. Jako smo tužni radi ove situacije i toga što je on otišao.
Mi smo otvoreni za razgovor sa svima, pa čak i s dotičnima, koji nas opstruiraju, no tražimo razgovor koji će biti na jednoj stručnoj razini, a ne vođen manipulacijama”, rekao je profesor Kličinović.
Željku Markić i strukturu blisku njoj kaže, ne treba komentirati, jer kako tvrdi, njihova djela i pisanja govore za sebe.
“Sami su sebi puno puta skočili u usta. Na njih ne treba uopće trošiti misao. A što se samog prosvjeda tiče doživjeli smo zaista dirljivu situaciju.
Mi koji smo sudjelovali u pisanju dokumenata reforme imali smo majice koje smo dali izraditi, te smo u njima spontano krenuli u šetnju do Trga. Išli smo od Berislavićeve preko Cvjetnog trga noseći transparent “Naša reforma, naš ponos” i odjednom su ljudi na Cvjetnom počeli masovno ustajali, pljeskati, mahati. Zatim su nam se priključili i s nama išli na Trg. Divna je bila atmosfera, ljudi zaista podržavaju ono što radimo”, zaključio je profesor Kličinović.