Nakon objave teksta “Ne trebaju nam mladi ljudi koji ne znaju puno, a misle da mogu sve komentirati”, Stručna radna skupina za Povijest poslala je Školskom portalu i Slobodnoj Dalmaciji zahtjev za ispravkom netočnih informacija koje su u tekstu iznesene. Pošto je i portal Nastavnici.org prenio isti članak, pošteno je da informacije ispravimo i mi.
Poštovani,
Stručna radna skupina za povijest pri Cjelovitoj kurikularnoj reformi radi točnog i transparentnog informiranja javnosti i sukladno sa člancima Zakona o medijima traži ispravak objavljene informacije u vašem mediju. Naime, na Školskom portalu na adresi https://www.skolskiportal.hr/clanak/4685–ne-trebaju-nam-mladi-ljudi-koji-ne-znaju-puno-a-misle-da-mogu-sve-komentirati-/ ste objavili članak autorice Marijana Cvrtila pod naslovom „Ne trebaju nam mladi ljudi koji ne znaju puno, a misle da mogu sve komentirati“ objavljenom u vašem elektronskom izdanju 6. lipnja 2016. godine te ste isti proslijedili na svojoj Facebook stranici. U članku stoje sljedeći netočni, neprovjereni i neutemeljene navodi:
1. „Stručni recenzenti za potrebe HAZU-a tako su predložili proširivanje Eskpertne radne skupine i svih predmetnih povjerenstava vrhunskim stručnjacima međunarodne prepoznatljivosti, osobito iz STEM (prirodoslovno-matematičkog) područja, hrvatskog jezika, povijesti, kao i istaknutim praktičarima iz škola. Na okruglom stolu Zagrebačkog sveučilišta zatraženo je čak da se Ekspertna stručna skupina proširi sa 7 na čak 20 članova.“
2. „Opširne kritike na predloženi kurikulum povijesti dala je, uz ostale, dr.sc. Jasna Turkalj s Hrvatskog instituta za povijest. “Očekivanjima koja se stavljaju pred učenike ne mogu udovoljiti ni studenti povijesti“, upozorava ona. Uz predviđeni tematski pristup u nastavi povijesti u srednjim školama (a u osnovnima će to biti kronološko-tematski), kaže, nemoguće je provesti državnu maturu ili natjecanja iz povijesti. Za povjesničare s tog Instituta neprihvatljivo je da se zastupljenost hrvatske povijesti svodi na 40 posto, umjesto dosadašnjih 60 posto satnice, jednako kao i svjetska, dok bi 20 posto trebali činiti slobodni sadržaji.“
Ispravke navoda su sljedeće:
1. U stručnoj raspravi o Prijedlogu nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Povijest sudjelovalo je ukupno petero stručnjaka koji su pisali recenziju za HAZU ili su sami akademici (mr.sc. Marijana Marinović, Ljiljana Jambor, prof., akademik Tomislav Raukar, akademik Mladen Obad Šćitaroci i čl.sur. HAZU Nenad Moačanin). Sve su recenzije dostupne na www.kurikulum.hr. Samo je mr.sc. M. Marinović u svom osvrtu predložila „proširenje stručno-znanstvenog tima“. Stručna radna skupina za Povijest je 5. lipnja 2016. godine prema HAZU proslijedila odgovore na komentare te je izrazila zabrinutost što se mr.sc. M. Marinović pri oblikovanju svojeg komentara i zaključaka koristila nedozvoljenim sredstvima kojima nema mjesta u akademskoj diskusiji te u znanstvenim i stručnim recenzijama. Nadamo se da će MZOS u interesu struke i javnosti objaviti dokument stručne rasprave.
2. Dr.sc. Jasna Turkalj svojim prilogom nije sudjelovala u stručnoj raspravi što se lako može provjeriti na stranici www.kurikulum.hr. Ispit državne mature se planira transformirati u skladu s ishodima novih kurikuluma. Na primjeru nastavnog predmeta Povijest na državnoj maturu može se provjerati usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda na unaprijed zadanim tematskim primjerima. Na sličan se način može provesti natjecanje iz povijesti što je u suprotnosti s aktualnim natjecanjem u kojem se traži koju činjenicu iz svih udžbenika na tržištu učenici nisu usvojili. Preporučeni omjer sadržaja za nacionalnu i svjetsku povijest u prvoj inačici (min 40% : 40%) te 20% slobodno znači da nastavnik u srednjoj školi može obraditi temu vezanu za povijest specifične struke/zanimanja tog odijeljenja ili dijakronu temu/zavičajnu temu/školski projekt/tema unutar tematskih područja. Napomenom je u Kurikulumu istaknuto da se što više sadržaja obradi na temelju lokalnih i zavičajnih primjera također se nastavnike usmijerava da u tih 20% budu do sada zanemarivani sadržaji iz zavičajne prošlosti. Trenutno čekamo objavu druge inačice prijedloga u kojem je taj omjer 50-50.
Molimo Vas da sukladno gore navedenom Zakonu objavite ispravak navoda.
S poštovanjem,
Miljenko Hajdarović, prof. (u ime Stručne radne skupine za Povijest)