Što stoji iza Jokićevog ultimatuma Šustaru?

23/05/2016

(Tportal) S konferencije za novinare u kojoj su danas sudjelovali čelni ljudi Ekspertne skupine za provođenje cjelovite kurikularne reforme javnosti su odaslane tri ključne poruke: da je podrška novih vlasti njihovu radu bila i ostala samo načelna, ali ne i konkretna, da ni pod koju cijenu neće pristati na pokušaje nametanja političkih pritisaka i cenzure koji su se nedavno očitovali kroz odluke Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, te da će svi podnijeti ostavku 25. svibnja ako resorni ministar Predrag Šustar do tada ne pokaže ozbiljne namjere da se neodrživa situacija promjeni.

Kap koja je prelila čašu i predstavljala povod za svojevrstan ultimatum, mada mu nikako nije bila ni jedini niti glavni uzrok, nedavna je odluka Saborskog odbora da se Ekspertna skupina proširi dodatnim stručnjacima koji će razmotriti i implementirati komentare dobivene u provedenoj stručnoj raspravi o kurikularnoj reformi. Članovi skupine smatraju da imaju sve stručnjake, tijela i mehanizme potrebne za taj posao tako da ovu odluku smatraju apsurdnom, protuzakonitom i pokušajem nametanja svjetonazorske kontrole i cenzure.

‘Ovakvi zaključci pokazuju nepoznavanje rada Stručne skupine. Radili smo javno i transparentno, nisu nam potrebne nadskupine i cenzorske skupine i ovo ukazuje na neka bivša tamna vremena, na ostavštinu komunističkog sustava. Nismo spremni na političke pritiske i na to ne možemo pristati. Nismo spremni na političke pritiske i poltikanstvo i slijedom toga kao ekspertna radna skupina najavljujemo da smo spremni podnijeti ostavku’, bio je rezolutan čelnik Skupine Boris Jokić.

Igre skrivača

Ovakav Jokićev nastup ne bi trebao iznenaditi nikoga tko je upoznat sa slijedom igara koje se vode oko kurikularne reforme od stupanja nove političke garniture na vlast do danas.

Prve sumnje u iskrenu podršku novih vlasti pokrenuli su dokumenti Domoljubne koalicije koji su se našli u Saboru, a na kojima je pisalo: ‘Zaustaviti pokrenuti proces trenutačne kurikularne reforme’. Suočeni s neočekivano glasnom reakcijom drugih političara, nastavnika i javnosti, kojima je svima već prekipjelo da se reforma školstva u nedogled odgađa, vladajući su se tada pokušali izvuči obrazloženjima kako je dokument tamo zalutao greškom.

No bivši ministar Vedran Mornar danas je nakon Jokićeva nastupa rekao kako sve više vjeruje da to nije bio nikakav lapsus jer nije vidio nikakve znakove da reforma ima bilo kakvu podršku osim načelne, naprotiv.

Nakon ‘lapsusa’ iz redova nekih stranaka u sastavu Domoljubne koalicije, osobito iz Hrasta na čelu s Ladislavom Ilčićem, zaredale su se optužbe da je Ekspertna skupina ideološki monolitna, lijevo-liberalna, te da je to očekivano jer je stvarana za vrijeme bivših vlasti. Badava je Jokiću bilo objašnjavanje da je proveden javni natječaj, da nije bilo političkih i svjetonazorskih preferencija, da su na kurikulumu radili i ljudi poput Zlatka Hasanbegovića itd. Kritičarima iz redova radikalne desnice i udruga bliskih Crkvi, kurikulum nije bio po volji unatoč tome što je Jokić pokušao napraviti sadržajne kompromise i poderao cipele da bi za njega ishodio potpore svih mogućih vjerskih poglavara i političkih opcija.

Potom su medijski prostor zatrpale kritike brojnih stručnjaka, uglavnom samozvanih, na različite stavke u kurikulumu. Rešetalo se sve i svašta – od izbora lektire, preko sadržaja povijesnih udžbenika do prirodoslovnog područja pa čak i samog naziva ‘kurikulum’. Hrvatski bi, inzistiraju jezični tvrdolinijaši, trebalo biti kurikul!

Uz sve to, a što je možda najgore, brojni sudionici reforme nisu dobili čak ni ugovore za posao koji su odrađivali, a kamoli obećane financijske naknade. Mnogi među njima su, kako je citirajući konkretne primjere danas upozorio Jokić, morali ići u minuse na svoje skromne nastavničke plaće da bi pokrili razne troškove, među kojima i putne, i nastavili rad na reformi. Zbog toga neki stručnjaci u medijima već mjesecima upozoravaju kako postoji mogućnost da se vlasti možda ne usuđuju izravno odstrijeliti reformu, među ostalim i zbog financijskih i političkih obaveza prema EU, no da su joj namijenili polaganu smrt izgladnjivanjem.

U međuvremenu su resorni ministar Šustar i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko javnost opetovano i uporno uvjeravali da je reforma živa i zdrava te da nema sumnje da ide dalje, naravno, ako se do početka godine uspiju provesti sve potrebne pripreme – stručna i javna rasprava, izmjene dijelova kurikuluma, izbor škola za eksperimentalnu provedbu, priprema nastavnika itd. Vremena za sve, uz stalno nove komplikacije, očekivano ima sve manje.

Jokić je na to uvijek, pa i danas, odgovarao da nije problem čak ni ako se reforma odgodi za iduću godinu ako joj se istovremeno da nedvosmislena potpora. To je, ako ništa drugo, trebalo podrazumijevati barem isplatu dugovanja sudionicima kao i neki financijski plan za nastavak. A ni od jednoga ni od drugoga manje više ništa!

Zadnja kap

No konačno je prošli četvrtak kapnula ona posljednja kap koju smo već spominjali. Protivno proceduri, tvrdi oporba, Odbor za obrazovanje i znanost izvršio je svojevrstan svjetonazorski cenzorski desant na reformu u obliku sporne odluke da se ekspertnoj skupini, koja broji sedam članova, dodijeli 10 dodatnih stručnjaka koji će se pobrinuti da se unesu potrebne izmjene u deset odabranih predmeta.

Ova odluka sporna je iz više razloga. Prije svega zbog načina na koji je donesena.

Naime, prema izjavama članova Odbora iz redova oporbe, ona je progurana protivno pravilniku o proceduri. Njegova predsjednica Gordana Rusak, tvrde, pokušala ju je nametnuti već ranije, nakon tematske sjednice o kurikularnoj reformi kroz svoje osobne interpretacije zaključaka koje je članovima poslala e-mailom. Oporbeni članovi s time se nisu složili jer su smatrali da odluka ne proizlazi iz tematske sjednice pa su tražili da se o njoj prvo raspravi na nekoj od sljedećih. Rusak ju je konačno prošli četvrtak uvrstila na dnevni red kao drugu točku. No kada su oporbeni članovi došli na sjednicu s par minuta zakašnjenja, računajući da će se prvo raspravljati o izviješću HAZU, kako je bilo najavljeno, saznali su da je Rusak, protivno proceduri, zamijenila prvu i drugu točku, te da je odluka već izglasana bez njih.

Rusak je tim manevrom očito stala uz Domoljubnu koaliciju i Ilčića koji je od početka bio najglasniji zagovornik ideje da se Ekspertna skupina proširi novim članovima koji su joj valjda trebali biti svjetonazorski korektiv. Da je tome tako, dala je naslutiti, među ostalim i svojom jučerašnjom izjavom da je prijedlog o proširenju zapravo kompromisno rješenje. Drugo, manje kompromisno, bilo bi nametanje nadskupine koja bi bila nadređena Jokićevom timu.

‘Imali smo dvije mogućnosti: ili da ekspertna skupina u sadašnjem obliku sama odluči koje će primjedbe iz stručne rasprave usvojiti, a koje neće, ili da se napravi nadpovjerenstvo koje će njima biti nadređeno, a što bi, po meni, blokiralo svaki dijalog’, rekla je za HRT Rusak uz obrazloženje kako nije dobro da isti ljudi koji su radili reformu odabiru što će se u njoj mijenjati.

Prema Jokiću to je besmisleno. On kaže da su njegov tim i radne skupine za to kompetentni i ovlašteni kako svojim ustrojem tako i činjenicom da su ga potvrdila u dva navrata dvojica ministara, kako prošli Mornar, tako i sadašnji Šustar. Usto ističe da je odluka Odbora sporna i zbog toga jer on nije nadležan za nju već Ministarstvo. Također mu nije jasno na koji način Odbor misli da bi trebalo imenovati dodatne stručnjake i po kojem ključu. Naime, oni se ne bi smjeli imenovati izravno.

‘Dodatni članovi morali bi biti izabrani pod istim uvjetima pod kojima smo i mi bili izabrani. Njih ne može odabrati Odbor za obrazovanje. Ministar bi trebao imenovati povjerenstvo koje bi to učinilo kroz javni natječaj’, pojasnio je čelni čovjek Ekspertne skupine.

Na koji način bi dodatnih 10 ‘stručnjaka’, koji bi brojčano bili nadmoćni Ekspertnoj skupini, bili samo pomoć i suradnici, a ne neka vrsta nadskupine koja bi provela ‘neprijateljsko preuzimanje’, kako se to obično naziva u poslovnom svijetu, nikome baš nije jasno.

Što slijedi?

Kako će se sada stvari razvijati teško je predvidjeti. Naime, ovo je prvi put da je Jokić javno i decidirano odredio datum i postavio konkretne uvjete. Tijekom konferencije rekao je kako očekuje da Šustar do 25. svibnja, među ostalim, reagira i na spornu odluku Odbora. Pritom je važno istaknuti da njega zaključak Odbora ni na koji način ne obvezuje. On ga može razmotriti i može reći da je potpuno nepotreban, suvišan i nelogičan jer se njime zapravo odlučuje da se u Ekspertnu skupinu uvedu ljudi koji po ovlastima i proceduri rada tamo nemaju što raditi.

U oporbi smatraju da je odluka Odbora zapravo indicija da Rusak, Ilčić i njihovi ljudi uopće nisu shvatili što ekspertna skupina radi, koje su njezine ovlasti niti kako je oformljena te da na ovaj način žele uvesti svoje cenzore koji bi provodili njihove svjetonazorske intervencije.

Dakle, čini se da je Jokić Šustaru današnjom konferencijom odlučio vrlo odlučno dati na znanje da je vrijeme za deklarativne podrške isteklo, da treba dokazati da uistinu ne skriva figu u džepu, kako uporno tvrdi.

Ako se Šustar ne očituje o odluci Odbora i ne pokrene jasne mehanizme za pokretanje financiranja i drugih oblika podrške sudionicima reforme, vjerojatno ćemo kroz par dana svjedočiti grupnoj ostavci Ekspertne skupine. Hoće li se i kako reforma nastaviti nakon toga teško je predvidjeti. Možda ćemo, kako je to u Hrvatskoj uobičajeno, svjedočiti stvaranju neke nove reforme iz početka. Neke koja će biti više po volji novih vlasti i više u duhu nove konzervativne revolucije.

A što će u tom slučaju Jokić? Na pitanje tportala hoće li možda, kako se šuška po kuloarima, dići ruke od hrvatskog obrazovnog sustava i otići u inozemstvo gdje je dosta vremena proveo na školovanju, Jokić odgovara niječno.

Comments are closed.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne