(Slobodna Dalmacija) Zbog nedostatka radnih mjesta i industrije, mali je dijapazon zanimanja za koje obrazujemo srednjoškolce. Trebamo ih pripremiti za tržište rada, ali ne kakvo je sada, već kakvo će biti u budućnosti. Zbog toga smo predložili strukovne gimnazije – model obrazovanja sličan kao u razvijenim država kao što su Njemačka i Francuska.
Također, u Estoniji, Latviji i Litvi, gdje nemaju razvijenu industriju, više od 70 posto srednjoškolaca pohađa stručne gimnazije kako bi se obrazovali šire, da bi sutra horizontalnim obrazovanjem – doškolovanjem, stekli određenu struku koja se traži na tržištu rada.
Programi u tri škole
Tako, učenik koji, na primjer, završi Ugostiteljsko-turističku gimnaziju, dobije znanje za polaganje državne mature ako školovanje želi nastaviti na fakultetu, ali također nakon završene strukovne gimnazije može dodatnim obrazovanjem, koje traje kraće nego prekvalifikacija, polaganjem samo stručnih predmeta dobiti određeno zvanje, npr. kuhara. To je prednost strukovnih gimnazija.
Prošle godine uvedene su eksperimentalno, no nije se čekalo da ta generacija završi četverogodišnje školovanje za bi se program uveo kao redovan, već je i ove godine te eksperimentalne programe odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na preporuku Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Tako se i ove godine učenici mogu upisati u program Ekonomske gimnazije u Ekonomsko-birotehničkoj školi, Gimnaziju održivog razvoja u Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju, te Turističku gimnaziju u Turističko-ugostiteljskoj školi – kazuje Neven Ćurković, voditelj Službe za društvene djelatnosti Ureda državne uprave SDŽ.
Veliki interes
– Veliko je zanimanje za upis u strukovne gimnazije, što je bio dodatni razlog da te programe Ministarstvo odbri i ove godine. Za usporedbu, prošle je godine zadnji učenik koji se upisao u Prvu gimnaziju imao 74 boda, a onaj u Turističkoj gimnaziji 67 bodova. Znači, u programe strukovnih gimnazija upisuju se vrlodobri i odlični učenici – kazuje Neven Ćurković.
– Program Ekonomske gimnazije izradila je Gospodarska škola iz Varaždina u suradnji s nekoliko drugih škola. Prošle školske godine je zadnji upisani učenik upisan u gimnazijski program u Ekonomsko-birotehničkoj školi u Splitu imao nešto više bodova nego zadnji upisani u naše stručne programe. Zadovoljni smo što nam je Ministarstvo drugu godinu odobrilo upis 28 učenika u Ekonomsku gimnaziju. To je u interesu učenika koji nakon srednje škole žele studirati, a nisu sigurni žele li studirati ekonomiju.
Naime, program Ekonomske gimnazije je dobar jer učenici dobivaju uvid u zanimanje ekonomist i mogu procijeniti jesu li motivirani za nastavak obrazovanja na studiju ekonomije. Zatim su programi iz hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika brojem nastavnih sati i sadržajno prilagođeni polaganju državne mature. Tako hrvatski jezik slušaju četiri sata tjedno, strani jezik tri sata, drugi strani jezik dva, matematiku i povijest po četiri sata tjedno…
Time dobivaju gimnazijsko znanje iz opće obrazovnih predmeta radi nastavka studiranja na bilo kojem fakultetu. Uz to imaju manji broj sati strukovnih predmeta i uče osnove ekonomije, računovodstvo, daktilografiju zbog čega nakon završene ekonomske gimnazije u kojoj obrazovanje završava državnom maturom, lako mogu polaganjem razlike predmeta dobiti zanimanje ekonomist srednje stručne spreme – ispričala je Ksenija Meštrov, ravnateljica Ekonomsko-birotehničke škole u Splitu.
tanja gattin zebić
Ma lijepo mi je ovo pročitati, ali valjda ne živimo u istoj državi.
Većina ih opet završava ekonomiju ili slično i onda su beskonačno na zavodu za zapošljvanje.