(Dnevnik.hr) Većina saborskih zastupnika, naime, odlučila je kako učenicima više neće biti zaključivane ocjene na polugodištu. Sabor je izmijenio Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i tako ukinuo obvezu zaključivanja ocjena na polugodištu. Do promjene je došlo prvenstveno jer, kako je rekao ministar Željko Jovanović, školska polugodišta nisu ujednačena – prvo polugodište traje dulje, a ocjene se daju tek na njegovu kraju i, rekao je ministar, nije primjereno da se završna ocjena zaključuje tek na temelju jedne ili nekoliko ocjena. ‘Ovako omogućujemo da se učenici više koncentriraju na učenje novog gradiva, a da glavno mjerilo njihova rada ne bude ocjena’, poručio je.
Prof. dr. sc. Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala, smatra da je ukidanje ocjenjivanja na polugodištu jedna od onih intervencija u obrazovnom sustavu koja je učinjena bez da se suštinski ušlo u problematiku vrednovanja postignuća učenika. ‘Nastavnicima će to predstavljati manje administrativnih obveza, i to je jedina korist za njih. S druge strane, oni će izgubiti vrlo korisno i učinkovito sredstvo u praćenja napretka učenika’, smatra Burušić.
Ipak, vidi i još jednu korisnu stvar. ‘U našim uvjetima u kojima su nastavnici zbog administrativnih zahtjeva bili u situaciji “da ocjenjuju radi ocjenjivanja“ to i nije neki gubitak’, kaže i dodaje da će se angažman nastavnika kompenzirati s time što će sada biti u situaciji da u daleko većoj mjeri odgovaraju na upite zainteresiranih roditelja. ‘U konačnici, njihove će ukupne obveze porasti, a ne smanjiti se, budući da će se promijeniti struktura obveza’, zaključuje.
‘Učenici, premda naizgled nešto dobivaju, kako se to popularno kaže, jer se smanjuje stres učenika, mislim da ukidanjem ocjenjivanja u osnovi gube’, mišljenje je voditelja Centra za istraživanje znanja. ‘Među ostalim, nemaju više koliko-toliko uporabljivog orijentira za planiranje vlastitog napretka. Ukupno gledajući, s obzirom na broj problema koji opterećuje naš obrazovni sustav i broj izazova s kojim se taj obrazovni sustav zadnjih godina susreće, ukidanje ocjenjivanja i nije previše krucijalno pitanje’, kaže.
Smatra da se u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, u području ocjenjivanja, nije ništa strateški učinjeno u zadnjih pola stoljeća. ‘Mi znanstvenici zagovaramo radikalnu promjenu sustava ocjenjivanja na svim razinama obrazovnog sustava – od osnovnoškolske do visokoškolske obrazovne razine, koje je potrebno uskladiti sa suvremenom svjetskom praksom’, kaže.
Mirjana Krizmanić o ovoj mjeri misli sve nagore. Smatra da će to djecu potaknuti na još više kampanjsko učenje nego ono koje je do sada bilo prisutno. ‘Na ovaj način, ni djeca neće dobiti povratnu informaciju, ni učitelji, ni roditelji. A djeci treba kontinuitet ocjenjivanja i povratna reakcija’, tvrdi krizmanić. Naglašava kako joj je posebno nelogično objašanjenje kako je ocjenjivanje na polugodištu ukinuto kako bi se djeci smanjio stres. ‘Normalnom djeci potaknutoj na učenje sa svrhom radoznalosti, informiranosti, otkrivanja i svakodnevnog saznavanja novih stvari, učenje nikako nije stres, nego radost. Stres i učenje uopće se ne treba dovoditi u isti kontekst’, rekla je.
No, direktor Agencije za obrazovanje, Vinko Filipović, u ukidanju ocjenjivanja na polugodištu vidi dobro, i za učenike i nastavnike. ‘Nastavnici će se osloboditi nepotrebne administracije, a učenici stresa i velikog broja testiranja u tom već blagdanskom duhu’, tvrdi. Pojašnjava kako učenici ionako u svakom trenutku znaju koje ocjene imaju, i isto tako u svakom trenutku znaju koja je njihova prosječna ocjena. ‘Niti roditelji neće biti uskraćeni jer u svakom trenutku imaju uvid u ocjene svoje djece’, pojašnjava Filipović.
Na pitanje hoće li ukidanje ocjenjivanja na polugodištu povećati kampanjsko učenje, negativno je odgovorio. ‘Za kampanjsko učenje su u najvećoj mjeri krivi profesori koji ga ne zaustave svojim intezitetima provjera znanja’, smatra Filipović.
Milena Dražić Cvitanović