(Jutarnji list) Najmlađi učenici, oni od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola, ubuduće bi nastavu trebali početi ležernim satom zdravstvenog i građanskog odgoja. Umjesto da otvore torbe i odmah krenu s nastavom, školski bi dan trebali započeti s 10 minuta tjelovježbe, zatim oprati ruke, zajedno s učiteljem sjesti za stol i pojesti zdravi doručak, razgovarati o svakodnevnim stvarima, pospremiti stol, oprati zubiće i tek tada raspremiti torbu i prionuti na učenje. Prijedlog je to Povjerenstva za izradu kurikuluma zdravstvenog odgoja, koji je danas predstavila predstavnica Povjerenstva, premijerova supruga dr. Sanja Musić Milanović, epidemiologinja s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta.
Ništa ne košta
– Zašto djeca ne bi svakog dana na prvom satu prvo vježbala, doručkovala, razgovarala i tako doista kroz praksu učila osnovne navike zdravog života, osobne higijene, stjecala kulturu sjedenja oko stola, imala tu socijalnu komponentu, razgovarala i diskutirala. Bio bi to zdravstveni i građanski odgoj doista kroz praksu, što je naš glavni moto. Djeca iz vrtića i od kuće uglavnom nose takve navike, nije na školama da to u njima ubiju, nego da ih dodatno razvijaju. Tako bismo odteretili djecu pukih činjenica i navikli ih na zdrav život. Nadamo se da ćemo u tome uspjeti, jer to ništa ne košta, osim možda stolnjaka, a i bez njih ćemo preživjeti. Možda mogu pomoći i roditeljima svojim donacijama – rekla je dr. Musić Milanović, predstavljajući kurikulum zdravstvenog odgoja.
Često osporavani zdravstveni odgoj konačno će krenuti od ove školske godine. Provodit će se u svim osnovnim i srednjim školama, od 1. razreda osmoljetke do 4. razreda srednje škole, no neće biti provođen kao poseban predmet, već u sklopu onih postojećih – većinom prirode, prirode i društva, biologije, tjelesnog i psihologije.
– One teme koje se ne mogu provući kroz te predmete obradit će se tijekom 12 sati na razrednoj zajednici, za što će se razrednici dodatno educirati. Oni će sami rasporediti kad će koju temu obraditi. U sve će, već na prvim roditeljskim sastancima, detaljno biti upućeni i roditelji – rekao je Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje i formalni koordinator izrade kurikuluma.
Naglasak će, istaknuli su svi, biti na učenju kroz praksu i stjecanje vještina za zdravi život. Edukacija je, ustanovili su, postojala i do sada, no djeca nisu imala velike koristi od bubanja činjenica.
Dugoročna korist
Zdravstveni će se odgoj predavati kroz četiri osnovna područja, koja će kroz 12 nastavnih godina biti prilagođena uzrastu i interesima djece. Najkontroverzniji dio zdravstvenog odgoja – spolni odgoj – proteklih je godina izazivao velike polemike u javnosti te – unatoč potrošenih minimalno pola milijuna kuna – nikada nije zaživio u školama.
– Onaj tko poistovjećuje zdravstveni sa samo seksualnim odgojem ne zna što radi – rekao je ministar obrazovanja Željko Jovanović, naglasivši kako je to jedno od područja koje sasvim sigurno nije nebitno, ali nije jedino. Za izradu kurikuluma ovog zdravstvenog odgoja, istaknuo je ministar, nije potrošena ni kuna. No, dodala je dr. Musić Milanović, čak i da je, očuvanje zdravlja je investicija u nešto što dugoročno nosi korist.
Tijekom obrađivanja područja spolno/rodne ravnopravnosti i odgovornog spolnog ponašanja, kako je nazvan taj dio zdravstvenog odgoja, djeca će biti obaviještena o odgađanju seksualnih odnosa, o odgovornom seksualnom ponašanju, spolnoj i rodnoj ravnopravnosti te toleranciji spram seksualnih različitosti. Obrađivanje tih tema počelo bi u trećem razredu osnovne škole, upoznavanjem djece s anatomskim razlikama muškaraca i žena te učenjem o tome kako nastaje novi život.
U četvrtom bi razredu trebali moći prepoznati rodne stereotipe u vlastitoj obitelji i društvu, u petom bi obrađivali pubertet, promjene vlastitog tijela i “normalnost kaosa” u tom periodu života. Šesti razred rezerviran je za shvaćanje povezanosti osjećaja i seksualnosti te za razvijanje medijske pismenosti, tretmana mladih i seksualnosti u medijima te pornografije. U posljednja dva razreda osnovne škole učili bi o samopoštovanju, odupiranju vršnjačkom pritisku, rizicima preranih seksualnih odnosa te odgovornom spolnom ponašanju.
U srednjoj školi teme postaju ozbiljnije. U prvom je razredu naglasak stavljen na veze, važnost povjerenja, međusobnog poštivanja, vjernost i zajedničko donošenje odluka i o seksualnosti. Nakon toga mlade se upoznaje s važnošću donošenja odgovornih odluka te upotrebom zaštite, kao i spolnim i rodnim nasiljem, tipovima seksualnog nasilja, njihovim prepoznavanjem, suočavanjem i traženjem pomoći. Posljednja dva razreda bave se očekivanjima i razočaranjima, seksualnim zdravljem i neželjenim trudnoćama te stigmatizacijom i diskriminacijom seksualnih manjina. Na znanstvenim temeljima upoznaje ih se sa seksualnim orijentacijama, uzrocima homoseksualnosti i fenomenom transseksualnosti.
Promicanje tolerancije
– Toleranciju spram drugih i drugačjih želimo posebno promicati – rekao je Filipović.
Ostala tri važna područja odnose se na zdrav život (prehrana, higijena, tjelesna aktivnost i mentalno zdravlje), prevenciju ovisnosti i prevenciju nasilničkog ponašanja. Istraživanja, rekao je ministar Jovanović, pokazala su da su naše mlade generacije sve nezdravije i sve manje brinu o svojem zdravlju.
– Zdravstveni odgoj je nasušna potreba. Djeca su sve deblja, sve se manje kreću, svaki peti ne pere zube. Želimo ih naučiti kako očuvati mentalno i tjelesno zdravlje, kao i reproduktivno zdravlje. Moj je cilj da građani Hrvatske budu slobodni. Zdravstveni odgoj je borba za čovjeka koji će znanjem upravljati svojim životom, a zdravstveni će im odgoj omogućiti slobodu bez straha – naglasio je ministar.
Prokatolički roditelji protiv spolnog odgoja: ‘Želimo djeci dati informaciju, a ne ih na nešto nagovarati’
Predstavljanje kurikuluma pozorno su pratili i predstavnici udruge GROZD, udruge prokatoličkih roditelja, koji se žestoko protive spolnom odgoju koji se ne temelji na potpunoj apstinenciji.
– Različiti roditelji u Hrvatskoj imaju različite stavove i vrijednosti, a po Ustavu imaju pravo slobodno odlučivati o odgoju svoje djece. Kako ćete nam, kad se radi o spolnom odgoju, osigurati to naše ustavno pravo – pitala je Kristina Pavlović iz Grozda.
Ministar Jovanović odgovorio joj je kako sasvim sigurno Ministarstvo ni nastavni program neće ugroziti ničije ustavno pravo.
– Kurikulum je utemeljen na struci i znanosti i time sigurno nije povrijeđeno ničije ustavno pravo. Radi se o usvajanju vrijednosnih stavova, koji mlade vode prema slobodi – rekao je Jovanović, dok je član Povjerenstva dr. Dubravko Lepušić, ginekolog iz KBC-a Sestre milosrdnice, koji već godinama po srednjim školama provodi program edukacije Znanje je užitak, naglasio kako im je cilj davati djeci informacije bez vrijednosnog suda, a ne ih na nešto nagovarati.
– Ja znam reći kako su svjetonazorski i vjerski pogledi “za po doma”, a ne za nastavni program. Za to je znanost. Mi ćemo, konkretno, tijekom zdravstvenog odgoja reći djeci da postoji apstinencija, koju posebno promiče religija, a da za seksualno aktivne postoje kondomi, čiju upotrebu medicinska struka smatra seksualno odgovornim ponašanjem. Pritom nećemo reći da je nešto od toga dobro, a drugo loše. Dat ćemo im potpunu informaciju, a svatko će odlučiti što želi – rekao je dr. Lepušić.
Pavlović, majka četvero djece, je pak dodala kako će se boriti za svoja ustavna prava te da će vidjeti što će odlučiti i hoće li slati djecu na nastavu takvog spolnog odgoja./blockquote>